Je li agrobanka rješenje za sve poljoprivredne probleme?

To se, naime, pitanje nameće gotovo samo od sebe prije svakih izbora jer nema stranke koja u svom programu u dijelu rješavanja problema u agraru kao rješenje nije spomenula osnivanje agrobanke.

Nakon ovih izbora mnogi kažu da to govore samo oni koji o poljoprivredi pojma nemaju. Istražili smo treba li doista Hrvatskoj agrobanka, a budući da neki predlažu osnivanje posve nove (a ne osnivanje preoblikovanjem neke od postojećih), pitali smo i znaju li oni koji to predlažu koliko bi stajalo njezino osnivanje, preoblikovanje postojeće i ostalo....

Krešimir Kuterovac, direktor tvrtke Inagra i nekadašnji državni tajnik Ministarstva poljoprivrede i član HSS-a, kaže kako je istina da se poljoprivrednim “rješenjima” najaktivnije bavimo u izbornim razdobljima, zaboravljajući da je osnovna postavka bilo koje poljoprivredne politike stabilnost i dugoročnost.

- Naša je stvarnost da živimo u zemlji u kojoj se temeljni zakon o poljoprivrednom zemljištu u posljednjih osam godina promijenio četiri puta. Agrobanka nije novo rješenje, a koji su razlozi zašto nikad nije operacionalizirana, najbolje bi bilo provjeriti kod bivših ministara poljoprivrede. Osobno iz dostupnih prijedloga rješenja o kojima danas čitamo mislim da ne mogu biti operativna. Osnovno pitanje koje danas poljoprivredu muči nije dostupnost kapitala, nego visok rizik sektora zbog nestabilnosti naše proizvodnje, nesigurnih tržišnih uvjeta, nesigurnih uvjeta potpore i strukture naših poljoprivrednih proizvođača. Ključ je priče oko financiranja poljoprivrede u tome što cijeli sektor mora postati održiv, a za to je odgovorna država, tada će i većina poljoprivrednih proizvođača biti održiva. Ovo ću argumentirati primjerom iz prakse - proizvođač svinja, mladi nositelj pred završetkom veterinarskog fakulteta, gradi farmu za proizvodnju prasadi i tov svinja, prošao je na IPARD-u i dobio sredstva u iznosu 50 % vrijednosti investicije, u HBOR-u postoji posebna kreditna linija s povoljnim uvjetima za poljoprivredu (s kamatama od oko 4 %, ročnošću do 15 godina i grace razdobljem za IPARD projekte), koja je odbila financirati projekt jer je za njih previše rizičan. Argumenti banke su jednostavni, kažu da “unatoč 50 % učešća kredita u projektu, njihovo iskustvo sa sektorom i postojećim kreditima u banci pokazuju da projekt ni pod tim uvjetima ne može osigurati povrat kredita”. Pitam se treba li nama nova banka (državna) koju netko treba nazvati (ministar ili politika) da unatoč njihovoj procjeni odobri “ovakve” kredite, a još su mi svježe u pamćenju afere i odlazak direktora državnih banaka, koje su u zatvor dopremali i sa skijališta - kaže Kuterovac te dodaje kako jedan njegov kolega kaže da jest za hrvatsku banku, ali da njome upravlja Švicarac, što možda i nije daleko od istine.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, kaže da je poljoprivredna banka prijeko potrebna u smislu praćenja poljoprivredne proizvodnje, jačanja konkurentnosti i ostalog.

- Trenutno poslovne banke daju kredite uz određene neodgovarajuće instrumente osiguranja. Prema nekim informacijama plan je da se Hrvatska poštanska banka (HPB) preoblikuje u agrobanku ili da se osnuje nova banka. Imamo i Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR), ali je ona zatrpana kreditnim zahtjevima i prespora. Prije Domovinskog rata naši su poljoprivrednici imali pozitivna iskustva sa štedno-kreditnim zadrugama i službama koje su djelovale pri domicilnim tvrtkama i bile na usluzi razvoju sela, gdje se sav višak novca u trženju poljoprivrednih proizvoda stavljao na štedne knjižice, na osnovi čega su ostvarivali povoljne cijene nabave repromaterijala ili depozit za podizanje kredita. Visina kamatne stope iznosila je 30 posto eskontne stope Narodne banke i bila je povoljnija od one kod drugih kredita koji su se tada nudili gospodarstvu. Nama za primjer može biti Austrija, koja ima puno takvih štedno-kreditnih zadruga, gdje su kamate od 0,5 do 1 % - izjavio je Nad te dodao kako se treba brzo djelovati, jer brzo će 2020. godina, do kada su nam na raspolaganju sredstva Programa ruralnog razvoja, koja, ako nemamo agrobanku, teško da ćemo iskoristiti.