Novosti
SKUP DOMOVINSKI RAT I NJEGOVI ODRAZI NA RAZVOJ HRVATSKOG ISTOKA

Zašto je Slavonija jedna od najnerazvijenijih regija u EU?
Objavljeno 2. prosinca, 2015.

Vezani članci

ZNANSTVENI SKUP O DOMOVINSKOM RATU

Hrvatski istok u Domovinskom ratu pun je neistraženih tema

Dvodnevni znanstveno-stručni skup “Domovinski rat i njegovi društveno-ekonomski odrazi na razvoj hrvatskog istoka”, koji je počeo u srijedu, otvorio je nekoliko zanimljivih tema, uključujući i onu o uzrocima znatnog gospodarskog zaostajanja Slavonije, Baranje i hrvatskog dijela Srijema, u hrvatskim i europskim razmjerima. Skup, u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i njegova Područnog centra u Osijeku, Odjela za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ogranka Matice hrvatske Osijek, nastavak je prošlogodišnjeg okupljanja istraživača novije hrvatske povijesti. Msgr. Marin Srakić, nadbiskup u miru, slikovito je i s puno podataka govorio o ratnim štetama i obnovi u Đakovačko-srijemskoj biskupiji, ali i mirovnim nastojanjima Katoličke Crkve u Hrvata, unatoč čak unutarkatoličkim optužbama, prisutnima i na internetu, o tome kako se mjesna Crkva navodno nije dovoljna trudila u sprječavanju sukoba s pravoslavnim Srbima. Doc. dr. sc. Ivica Musić, s Filozofskog fakulteta u Mostaru, pozabavio se pitanjem kolektivne krivnje i moralne odgovornosti za počinjene ratne zločine, pozivajući se na njemačkog filozofa Karla Jaspersa.

Ekonomski analitičar, dr. sc. Damir Novotny, podijelio je s nazočnima tragični podatak kako je Slavonija, i hrvatski istok, općenito, najnerazvijenija regija u Hrvatskoj, ali i jedan od najsiromašnijih krajeva u cijeloj Europskoj uniji! Kao mjerilo, Novotny je uzeo BDP po glavi stanovnika. Jedno od njegovih retoričkih pitanja je i zašto na istoku Hrvatske nema snažnijeg gospodarskog rasta više od 100 godina, ali i jedno, još zanimljivije, može li Slavonija i Baranja postati najbrže rastuća regija na jugoistoku Europe? Raščlanjuju uspone i padove slavonskog, baranjskog i srijemskog gospodarstva, Novotny je ustvrdio kako je uvjeren da je glavni razlog izostanka dinamične stope gospodarskog rata - devastacija ljudskog kapitala. Trenutni egzodus mladih ljudi iz Slavonije samo je nastavak ranijeg negativnog trenda. Docent s Pravnog fakulteta u Segedinu, njegova Instituta za poredbeno pravo, dr. sc. Ladislav Heka iznio je pojedinosti o medijskoj slici Domovinskog rata u mađarskim medijima. Kulturni i politički aktivist vojvođanskih Hrvata, a odnedavna i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, Tomislav Žigmanov govorio je o Hrvatima u Vojvodini u kontekstu Domovinskog rata i svim strahotama koje je pretrpjela ta manjinska zajednica tijekom vladavine Slobodana Miloševića, uključujući i ubojstva te masovna protjerivanja.D.Celing

Vrbošić i šola predstavili zbornik

U Područnom centru Osijek, Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar, u utorak navečer predstavljen je Zbornik sa znanstveno-stručnog skupa “Hrvatski istok u Domovinskom ratu: Iskustva, spoznaje i posljedice”, održanog prije godinu dana, koji je uredio prof. dr. sc. Miljenko Brekalo. Zbornik su predstavili prof. dr. sc. Josip Vrbošić i doc. dr. sc. Ivica Šola. Slijedeći gotovo filozofski pristup u raščlambi glavnih momenata koji su obilježili Domovinski rat, Vrbošić je citirao misao Philipa Stanhopea Chesterfielda o tome kako “u prijateljstvu i neprijateljstvu treba postaviti izvjesne granice u povjerenju i mržnji: da vam povjerenje ne bi postalo opasno, a da vam mržnja ne bi isključila svaku mogućnost izmirenja”. Ustvrdivši kako nije pesimist, Vrbošić je naglasio kako i najnoviji egzodus govori kako su izbjeglice upravo put preko Hrvatske izabrale kao najsigurniji za sebe. Prema njegovim riječima, ta ruta i nas može upozoriti na velike geostrateške i infrastrukturalne prednosti našeg područja, i to nikako kao zabačeni kraj, nego kao trasu, što spaja Crno more sa zapadnom Europom, ali i Jadran s Baltikom, na koju treba snažno zakoračiti. Šola je primijetio kako se Zbornik, u najboljoj tradiciji francuske male povijesti, bavi Domovinskim ratom, bez mržnje, ali i velikih priča, plašeći se politizacije. Parafrazirao je Ozrena Žuneca i rekao kako su najgora znanstvena izučavanja rata koja pozivaju na novi rat, čega, dakako, u Zborniku nema.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike