BELI MANASTIR - Priča o novom regionalnom ustroju, odnosno smanjenju broja općina i županija, nije od jučer. Aktualn(ij)a je postala nakon što se našla na listi Mostovih zahtjeva. S regionalnim preustrojem, prema Mostu, trebalo bi krenuti najkasnije do kraja 2019. godine. Dakako da zahtjev ima pobornika, ali i onih koji se s njim ne slažu. I dok jedni tvrde kako je nepotrebno u jednu cjelinu spajati više slabih, jer u takvom načinu razmišljanja minus i minus nikako ne daju plus, drugi se drže teze kako je smanjenje općina prihvatljivo stoga što jamči racionaliziranje političkog aparata jedinicama lokalne samouprave te smanjenje broja političkih dužnosnika.

U RH je u ovom trenutku nešto više od 550 jedinica lokalne samouprave, od čega 429 općina i 127 gradova. Od ove brojke u Baranji je devet jedinica lokalne samouprave - osam općina i grad Beli Manastir. Ovakav ustroj na snazi je od 1993. godine. Do tada je, nekoliko desetljeća, na području regije između Dunava, Drave i Mađarske djelovala samo jedna općina - Beli Manastir. Dio baranjskih jedinica lokalnih samouprava nema dovoljno financijske moći za obavljanje nužnih poslova, pa tako ni za povlačenje novca iz EU fondova. U njima rade desetci dužnosnika, među kojima i politički uhljebljeni. Ni u kojem se slučaju ne uklapaju u Mostove zamisli, prema kojima bi profesionalni, plaćeni politički dužnosnici postojali samo u jedinicama lokalne samouprave s više od 10.000 stanovnika (takva je, za sada, u Baranji samo jedna), dok bi u općinama do 3000 stanovnika trebali raditi volonteri, a u onima koje imaju između 3000 i 10.000 stanovnika o eventualnim bi profesionalnim obnašateljima dužnosti trebalo odlučivati predstavničko tijelo. Neke baranjske načelnike upitali smo što misle o takvom prijedlogu, kojem treba dodati i onaj o izboru samo jednog (grado)načelnika te one o spajanju više općina ili spajanju općina i gradova u zasebne lokalne jedinice.

S nekim se prijedlozima nikako ne može složiti Anto Vukoje, načelnik općine Darda.

- To su bolesne ideje ljudi koji su ničim izazvani došli u poziciju da mogu ucjenivati dvije političke stranke. Slažem se s ukidanjem općina koje ne mogu funkcionirati, ali ne i onih koje rade i doprinose - kaže, svrstavajući svoju općinu u drugospomenute jer nemaju ni kunu kredita, a sve što rade rade iz pretpristupnih fondova te ne ovise ni o kome. Ipak, Baranju u budućnosti vidi djelomično izmijenjenu.

Načelnik općine Kneževi Vinogradi Deneš Šoja kaže kako, bez obzira na konačnu odluku, svako mjesto mora imati nekoga komu bi se lokalno stanovništvo obraćalo radi ostvarenja svojih elementarnih prava.

- Gospodarski gledano, bio bih sretan kada bi Baranja bila kompaktna - poručuje Šoja.

Njegov kolega, Milan Knežević, načelnik općine Petlovac, pak, kaže kako ništa ne treba brzopleto raditi te da je za takav preustroj potrebna temeljita analiza. Premda u njegovoj općini živi 2500 ljudi, misli da je održiva. Što se volonterizma tiče, s tim se prijedlogom slaže jer je i sam volonter.

Željko Cickaj, načelnik općine Bilje, svoju općinu drži definitivno održivom, što se vidi i po stanju računa i proračunu, koji je veći nego u dva grada na području Osječko-baranjske županije. Nije siguran je li priča potekla iz Mosta osnovana ili ne, ali je siguran da toj temi ne treba olako pristupiti.

- Pitam ljude iz Mosta, koji traže izbor načelnika bez zamjenika i govore o profesionalcima i volonterima, tko ih mijenja na funkcijama dok se već nekoliko tjedana bave politikantstvom i politikom - kaže Cickaj.

Općine kao efikasan servis, a ne mjesta za uhljebljavanje vidi načelnik općine Jagodnjak, Anđelko Balaban. Tvrdi kako ne bi bilo dobro općine ukidati aktom, kako su nastajale, te dodaje da oni već pet godina unutar općine rade na reformama i rezovima upravo radi održivosti.