OD 2008. GODINE GRAĐEVINARSTVO IDE SILAZNOM PUTANJOM
Objavljeno 30. studenog, 2015.
Za razliku od Hrvatske, građevinarstvo u zemljama EU-28 znatno je lakše podnijelo recesiju
Vezani članci
NAJBOLJI GOSPODARSKI REZULTATI OD 2008. GODINE
Građevinarstvo u Hrvatskoj zadnjih je nekoliko godina snažno pogođeno recesijom. Ona se očituje prije svega u padu obujma građevinskih radova i padu zaposlenosti.
Ipak, ohrabruju najnoviji podaci za prvu polovinu 2015. godine koji potvrđuju značajno usporavanje ovih negativnih trendova. Unatoč kriznim vremenima i padu aktivnosti proteklih godina, građevinski sektor još uvijek zauzima značajno mjesto u hrvatskom gospodarstvu. U strukturi ukupnog gospodarstva u prvoj polovini 2015. godine, građevinski sektor sudjelovao je s udjelom od oko 4,3 posto, a broj je zaposlenih u ovoj djelatnosti u lipnju 2015. godine iznosio 90.464, što čini 6,7 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Istovremeno je od ukupnog broja zaposlenih u građevinskom sektoru njih 77,4 posto bilo zaposleno u pravnim osobama, a 22,6 posto u obrtu.
- Valja istaknuti da se obujam građevinskih radova u Hrvatskoj kontinuirano smanjuje još od sredine 2008. godine i pojave gospodarske krize. Čitavo je razdoblje obilježeno slabljenjem potražnje za nekretninama, značajnim usporavanjem investicijske aktivnosti te izostankom velikih državnih infrastrukturnih projekata. Ipak, najnoviji trendovi iz prve polovine 2015. godine nagovještavaju mogući kraj recesiji. Uz neznatan pad obujma građevinskih radova od 0,6 posto na međugodišnjoj razini, broj zaposlenih povećao se za 0,8 posto - ističu u Ekonomskom institutu Zagreb.
Za razliku od Hrvatske, građevinarstvo u zemljama EU-28 znatno je lakše podnijelo recesiju. Tako su još početkom 2010. zaustavljeni negativni trendovi, nakon čega je tijekom 2010. i 2011. uslijedila stagnacija aktivnosti. Pad obujma građevinskih radova u 2012. i u prvom tromjesečju 2013. bio je nešto blažeg karaktera. Od travnja 2013. građevinarstvo u EU-28 postupno se oporavlja. Usporedba podataka na godišnjoj razini pokazuje da se u prvih sedam mjeseci ove godine obujam građevinskih radova povećao za 0,2 posto. Također, ovogodišnja srpanjska razina aktivnosti veća je za 0,6 posto u odnosu na isti mjesec 2014. godine.
- Promatrajući izdvojeno Hrvatsku, razmjere recesije najbolje potkrepljuju podaci o obujmu građevinskih radova i zaposlenosti. Tako je obujam građevinskih radova u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do srpnja 2015. smanjen za 37,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. O razmjerima recesije u građevinarstvu možda najbolje govori podatak da se od prosinca 2008. do lipnja 2015. broj zaposlenih smanjio za čak 49.348 (54,5 posto). Pri tome je u pravnim osobama pad zaposlenosti iznosio 31.128 (44,5 posto), a kod obrta 18.220 (89 posto). Ovako velik pad zaposlenosti u građevinarstvu nije samo težak udarac za ovu djelatnost, nego i za gospodarstvo u cjelini. Valja napomenuti da je nepovoljnim kretanjima za vrijeme recesije uvelike pridonijelo usporavanje i zaustavljanje gradnje velikih od države financiranih projekata u području cestogradnje. Posljedica je to značajnog slabljenja i ograničenja kapaciteta državnog proračuna u uvjetima recesije, tumače nove rezultate na EIZ-u.
Također, razvidno je da plaće u građevinarstvu zaostaju za prosjekom gospodarstva. U razdoblju od siječnja do lipnja 2015. prosječna netoplaća u građevinskom sektoru bila je za 15,4 posto manja od prosječne netoplaće u Hrvatskoj.
Eduard SOUDIL
MOŽE LI SE PONOVITI ZAMAH KAO ONAJ OD 2000. DO 2008.?
Građevinarstvo je u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2008. doživjelo pravi boom. Uz porast udjela građevinarstva u BDP-u (s 4,2 na 7,2 posto), ostvareni su pozitivni učinci na zapošljavanje. Ukupna je zaposlenost u građevinskom sektoru kod pravnih osoba u razdoblju od 2001. do 2008. povećana za 61,1 posto. Također, potaknut je razvoj drugih pratećih djelatnosti: proizvodnja u rudarstvu i vađenju šljunka i pijeska, prerađivačka industrija (cement, cigla, staklo, drvena građa, sanitarije), poslovne usluge – projektiranje... U tim je godinama gradnja velikih infrastrukturnih projekata u području cestogradnje bila jedna od glavnih poluga ekspanzije građevinarstva u ukupnoj gospodarskoj strukturi.
Autor: Dr. sc. Goran Buturac, Ekonomski institut Zagreb
4813
kuna prosječna je mjesečna netoplaća u građevinarstvu u prvih šest mjeseci 2015. U usporedbi s istim razdobljem 2014. ona je realno veća za 4,6 posto
11.439
kuna prosječna je cijena kvadrata prodanog stana u prvih šest mjeseci ove godine
TRŽIŠTE NEKRETNINA
Relativno pesimistična očekivanja, kao i nepovoljna kretanja na tržištu rada praćena smanjenjem zaposlenosti i realnih plaća, još uvijek su glavne prepreke oživljavanju tržišta nekretnina. Nastavak pada potražnje za nekretninama rezultirao je značajnim smanjenjem gradnje. Broj završenih zgrada u 2014. godini smanjio se za 15,1 posto na međugodišnjoj razini. Pri tome je gradnja stambenih zgrada zabilježila osjetniji pad i to za 18,5 posto, dok se gradnja nestambenih zgrada smanjila za 1,4 posto. Nastavak je to trenda iz prijašnjih godina, pri čemu se posljedice pada potražnje na tržištu ogledaju u strahu investitora od nemogućnosti prodaje stanova. Broj stambenih zgrada sagrađenih u 2014. godini smanjio se više nego upola u odnosu na 2008. godinu. Procjene Europske komisije o kretanju BDP-a za Hrvatsku u 2015. i 2016. godini nisu na tragu snažnijeg oporavka domaće potražnje i razvoja potrošačkog optimizma koji je prijeko potreban za jačanje potražnje na tržištu nekretnina. Naime, u 2015. i 2016. godini Hrvatsku, uz Mađarsku, očekuje najsporiji gospodarski rast u Europskoj uniji, nedostatan da se pokriju izdaci za kamate na javni dug, što bi moglo dovesti do nastavka slabljenja domaće potražnje.
Autor: Dr. sc. Goran Buturac, Ekonomski institut Zagreb
Željko Ištuk
regionalni povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske
Porezom staviti nekretnine u funkciju
Regionalni povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske za pet slavonskih županija Željko Ištuk kaže kako u građevinskom sektoru ima pozitivnih pomaka, ali su oni mali i nedostatni za ozbiljniji oporavak graditeljstva. Izlaz za građevinare vidi u udruživanju tvrtki u građevinske konzorcije koji će izlaziti na inozemna tržišta. Ištuk naglašava kako bi najveći pomak na domaćem tržištu mogla napraviti stanogradnja, ali i još jednom podsjeća na 17 do 20 tisuća neprodanih novih stanova. “U tim stanovima vezan je ogroman novac, možda i dvije milijarde eura, kako banaka, tako i investitora i izvođača radova. Mnogi su u tom krugu zbog neprodaje tih stanova propali. Stanovi su sada uglavnom u vlasništvu banaka. Prodajom tih stanova oslobodio bi se ogroman kapital, koji bi sigurno utjecao i na pokretanje novih investicija. I zato se zalažemo za uvođenje poreza na nekretnine, jer bi taj porez jednostavno natjerao vlasnike nekretnina koje se ne koriste da ih na bilo koji način stave u funkciju”, kaže Ištuk.(I.M.)