S obzirom na to da je Hrvatska narodna banka jedna od najvažnijih institucija u Hrvatskoj, Udruga kreditnih dužnika – KREDA smatra da bi građani trebali biti što bolje informirani o načinu njenog financiranja. “Ono što naši građani i dužnici banaka u Hrvatskoj najvjerojatnije i ne znaju jest činjenica da osim prihoda od kamata, najvažniji izvor prihoda Hrvatske narodne banke predstavljaju naplaćene naknade za superviziju kreditnih institucija”, stoji u priopćenju KREDA-e. Tako iz godišnjeg izvješća HNB-a za 2014. proizlazi da je u protekloj godini HNB na ime naknade za superviziju od kreditnih institucija naplatio više od 40 milijuna kuna.

“Za ovu godinu guverner je propisao da za superviziju kreditne institucije moraju HNB-u platiti naknadu u visini od 0,0103 % računano od iznosa ukupne imovine. Znači, do 30. lipnja ove godine kreditne institucije su HNB-u uplatile više od 41,5 milijuna kuna naknade za superviziju u 2015.,” tvrde iz KREDA-e. “Ako taj iznos podijelimo s otprilike 250 radnih dana u godini, dolazimo do podatka da HNB dnevno na superviziji kreditnih institucija zarađuje nevjerojatnih 166.000 kuna. Za takvu dnevnicu, supervizori HNB-a trebali bi nad bankama, odnosno tridesetak kreditnih institucija koje posluju u Hrvatskoj – provoditi danonoćni nadzor zakonitosti njihova poslovanja,” stoji u priopćenju KREDA-e. Udruga kreditnih dužnika upozorava da se HNB nalazi u sukobu interesa. “Gledajući ove podatke, ne iznenađuje činjenica da Hrvatska narodna banka pasivno promatra pljačku hrvatskih dužnika koja se sustavno vrši godinama, ne samo u kreditima u švicarskim francima nego i u eurskim i kunskim kreditima. Što veće kamate naplaćuje banka svojim klijentima, to veća imovina banke, a što veća imovina banke, to veća naknada za superviziju koju dobiva HNB”, tvrdi KREDA.(V.T.)