Istraživanja pokazuju da 80 posto izbjeglica koje dođu u Njemačku ima prenizak stupanj obrazovanja. Lothar Semper iz Obrtničke komore u Münchenu misli da za njih ipak ima izgleda. “Značajan broj mlađih izbjeglica analfabeti su koji vjerojatno još nikada nisu vidjeli kako jedna škola izgleda iznutra. Tako da kod njih zapinje već kod najjednostavnijih zadataka iz matematike. I brojke koje nam je predstavila Agencija za rad daju negativnu sliku. Prema njima je samo 20 posto izbjeglica završilo neki zanat ili fakultet, a 80 posto nema nikakvo obrazovanje te vrste. A što se tiče znanja njemačkog, nije riječ samo o mogućnosti sporazumijevanja u svakodnevnom životu nego i o stručnim izrazima koje je potrebno poznavati da bi se neki posao mogao obavljati. To sve znači da će izobrazba mnogih izbjeglica trajati puno duže nego što je uobičajeno. Mi tu imamo iskustva s mladima između 16 i 21 godine. Ova grupa mora u Njemačkoj pohađati i strukovne škole. I tu konstatiramo da je vrlo teško uvjeriti ove mlade ljude da je za njih najbolje - da bi ovdje mogli dugoročno kvalitetno živjeti - izučiti neki zanat, umjesto da se snalaze s privremenim i povremenim poslovima”, kaže Lothar Semper, direktor Obrtničke komore Münchena i Gornje Bavarske za Deutsche Welle.