Milan Božić: Do 2020. za uzgoj
ribe oko 75 milijuna eura iz EU-a
Objavljeno 28. studenog, 2015.
Bez razriješenih vlasničkih odnosa nad ribnjacima - ni eura iz Europe
VUKOVAR - U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 16.000 tona ribe, što je na razini prijeratne proizvodnje, a cilj je do 2020. povećati proizvodnju na oko 23.000 tona, čemu trebaju pridonijeti i sredstva iz EU fondova, izjavio je jučer u Vukovaru Milan Božić, predsjednik Udruženja ribarstva RH koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Grad Vukovar bio je domaćin 11. Susreta gospodarstvenika u akvakulturi Republike Hrvatske, koji se održao u vukovarskom hotelu Lav, a gdje je ponovno upozoreno kako je u Hrvatskoj godišnja potrošnja po stanovniku manja od deset kilograma ribe, a kako bi se taj trend preokrenuo, pokrenuta je akcija "Riba Hrvatske, jedi što vrijedi".
Tema skupa, koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora, bila je upotreba nepovratnih sredstava Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo za razdoblje 2014. - 2020.
- Hrvatska je do zadnje lipe iskoristila sredstva u iznosu nešto većem od pet milijuna eura koje je dobila iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo za 26 projekata u akvakulturi. Osim toga, želim reći da će hrvatskom ribarskom sektoru do 2020. godine na raspolaganju iz toga fonda biti 252 milijuna eura, od čega je za akvakulturu odnosno uzgoj ribe određeno oko 75 milijuna eura. Sve ovisi sada o nama kako ćemo sve iskoristiti. Ako sredstva iskoristimo pametno, napravit ćemo mnogo za hrvatsko ribarstvo. I ovako imamo dobre izglede i perspektive, ali ako budemo znali iskoristiti ovih 75 milijuna eura do 2020., onda će ribarstvo Hrvatske biti jedno od značajnijih u EU. Bez razriješenih vlasničkih odnosa nad ribnjacima neće biti moguće iskoristiti ni jedan euro od dobivenih EU sredstava. Moramo što prije poraditi na izgradnji preradbenih kapaciteta za ribu, s obzirom na to da se očekuje da EU vrlo skoro zabrani prijevoz žive ribe - rekao je Milan Božić, predsjednik Udruženja ribarstva RH, koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Na 11. Susretu gospodarstvenika u akvakulturi RH predavanje o temi “Aktualna problematika u hrvatskoj akvakulturi”, održao je Ante Mišura, pomoćnik ministra poljoprivrede.
- Europska unija daje najveću važnost akvakulturi. Republika Hrvatska izradila je nacionalni strateški plan kao osnovni dokument razvoja akvakulture i korištenje novih fondova. U starom fondu za 2007. - 2013. godinu imali smo prvu mjeru za razvoj akvakulture, gdje će za investicije biti isplaćeno nešto manje od 40 milijuna kuna. Godišnje se potiče akvakultura s više od 20 milijuna kuna. Imamo ekosustav ribnjaka u toplovodnim ribnjacima, to je deset milijuna godišnje, tako da imamo dosta mjera kojima potičemo razvoj akvakulture. S ovim strateškim dokumentom akvakulturu planiramo povećati gotovo dvostruko do 2020. godine - istaknuo je Mišura.
Govoreći o uzgoju ribe, Mišura je naglasio da imamo lagano povećanje proizvodnje u toplovodnim ribnjacima (šaranskim), a pad proizvodnje u hladnovodnim ribnjacima (pastrva).
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ističe da Hrvatska treba iskoristiti sve komparativne prednosti koje ima u marikulturi i akvakulturi, napomenuvši kako su, osim što su osigurana dostatna sredstva iz EU fonda za ribarstvo, stvoreni i preduvjeti i za kvalitetno korištenje poljoprivrednog zemljišta za ulaganje u nove ribnjake.
- Ove četiri godine maksimalno smo radili na daljnjem razvoju ovog sektora i sada počinju stizati rezultati - rekao je Jakovina, ističući kako se Hrvatska, nakon godina stagnacije, vraća na europsku scenu s novim investicijama u ribnjake, izuzetno kvalitetnom ribom, novim radnim mjestima i novim mogućnostima izvoza.
Dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta-ribnjaci bila je jedna od tema o kojoj je govorila Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište.
- Raspisali smo dosta natječaja, a najviše smo se bazirali na onim ribnjacima koji su do sada bili zapušteni, gdje nismo imali koncesionara, kao i ugovor o privremenom zakupu. Trenutačno zakup na 50 godina imaju tri koncesionara, dva natječaja raspisali smo ovaj tjedan i tri natječaja su u postupku odabira najboljeg ponuditelja. Prošle smo godine imali 22 ribnjaka, ove godine imamo 21, jer jedan ribnjak, koji je bio zapušten, više ne može biti ribnjak po svojoj funkciji na gotovo 12.000 hektara državne zemlje - istaknula je Mičević.
Mario KOKAJ
U HRVATSKOJ SE GODIŠNJE PROIZVEDE OKO
16.000
tona ribe, što je na razini prijeratne proizvodnje, a cilj je do 2020. proizvoditi oko
23.000
tona
Milan Božić
predsjednik Udruženja ribarstva RH pri HGK-u
Treba graditi preradbene kapacitete jer očekuje se zabrana prijevoza žive ribe u EU
Ante Mišura
pomoćnik ministra poljoprivrede
Godišnje se akvakultura potiče s približno 20 milijuna kuna
“Cijena ribe realna”
Građani nerijetko upozoravaju na visoku cijenu kako slatkovodne ribe tako još više morske ribe, zbog čega je i manje kupuju. No Mišura ne smatra da je riba preskupa: “Cijena je realna, imate troškove proizvodnje i, jednostavno, cijena je onakva kakva je na tržištu, država ne može utjecati na cijenu ribe. Ako dođe do povećanja proizvodnje koje planiramo, mislim da će onda i cijena ići nešto dolje. Ribnjaci imaju troškove proizvodnje, no kod nas je problem što se riba malo jede, ne samo na kontinentalnom dijelu nego i na obali. U Hrvatskoj kao pomorskoj zemlji s velikom mogućnošću ulova ribe, konzumira se osam do devet kilograma ribe po stanovniku, a u drugim zemljama od 30 do 50.”
Ribarstvo uvijek u pozitivi
Mišura je ustvrdio da Hrvatska uvijek ima pozitivnu platnu bilancu u ribarstvu, i to je jedna od rijetkih grana koja je uvijek u pozitivi. Morska riba ide u Italiju, tuna ide u Japan. I dobar dio slatkovodne ribe ide u izvoz, no, ističe Mišura, moramo pojačati domaće tržište.
Više se proizvodi
u šaranskim, a manje u hladnovodnim ribnjacima (pastrva)