200. GODIŠNJICA SMRTI ZNAMENITOG POŽEŽANINA
Predstavili monografiju o biskupu Mandiću, Haibelove praline i Sofijine paprenjake
Objavljeno 28. studenog, 2015.
POŽEGA – U povodu obilježavanja 200. godišnjice smrti đakovačkog biskupa Antuna Mandića, znamenitog Požežanina, požeški ogranak Matice hrvatske organizirao je predstavljanje monografije Adama Filipovića Heldentalskog “Život biskupa Mandića”. Predstavljanje je organizirano u suradnji sa Srednjom strukovnom školom Antuna Horvata iz Đakova - čiji su učenici predstavili i na kušanje ponudili svoje proizvode, Haiblove praline i Sofijine paprenjake - i Đakovačkim kulturnim krugom.
Biskup Antun Mandić rođen je 1740. godine, u Požegi, no u Đakovačko-srijemskoj biskupiji proveo je najveći dio svoga života i rada.
- Biskup Mandić zaslužan je za uređenje Đakovačke i srijemske crkve. Đakovo je bilo selo s 1234 stanovnika kada on dolazi za biskupa iz Požege. Došao je u to malo, razrušeno Đakovo i napravio stvari kakve i danas mnogi gradovi nemaju – škole, pivovaru, zoološki vrt, svilanu, prvi ceh obrtnika. Podigao je Đakovo gospodarski i prosvjetiteljski. Čak je J. J. Strossmayer, prenoseći biskupove posmrtne ostatke iz stare u novu katedralu, za njega izjavio: “Zamišljatelj svega boljega i uzvišenijega”. Bio je reformator školstva, a najvažnijim se ipak čini to što je osnovao visoku bogoslovnu školu s teološkim i filozofskim odsjekom već u ono vrijeme, prije dva stoljeća. No, na toj su školi studirali i laici, tako da je sve što je bilo u Slavoniji školovanije prošlo kroz đakovački licej. Bilo je i drugih škola, ali ova djeluje kontinuirano cijelo vrijeme – rekao je mr. sc. Luka Marijanović, profesor s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.
Mandićevo djelo, naglašeno je, nije još potpuno poznato i treba ga detaljnije valorizirati.
O knjizi su govorili dr. sc. Vesna Vlašić, predsjednica ogranka MH, i Mirko Ćurić, predsjednik Društva hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski.
Učenici Srednje strukovne škole predstavili su svoj projekt “Biskup Mandić i Jakob Haibel”, koji je dio školske prakse, a rezultat su praline po ugledu na Mozartove kugle i Sofijini paprenjaci.
– Ovo je izložba Haibelovih pralina koje prave naši učenici ugostiteljske škole. Svi sudjelujemo u tom projektu, s njim smo se probili i idemo na razna natjecanja i izložbe. Praline su napravljene od naših autohtonih proizvoda, a ime smo im dali po Johannu Petrusu Jakobu Haibelu, Mozzartovu šurjaku, koji je bio orguljaš (Sofija, njegova supruga, bila je sestra Mozzartove žene Konstance, nap. a.), skladatelj i glazbenik u Đakovu. Proizvodimo ih prema našem receptu, u koji idu suhe šljive, marelice, lješnjaci i paprenjak, koji je sama jezgra praline. Sve se umače u crnu čokoladu i ukrašava bijelom čokoladom – istaknule su Lora Kereši i Marija Karkalo, učenice 3.a razreda, kuhara iz Đakova. (AGM Kruna)
Pretisak biografskog spjeva A. F. Heldentalskog iz 1823. god.
Knjiga “Život biskupa Mandića” pretisak je i prijepis biografskoga spjeva slavonskoga književnika Adama Filipovića Heldentalskog, prvotno objavljenoga u Pečuhu 1823. god.
- U knjizi je prikazan život đakovačkoga biskupa i prilike u Slavoniji na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. U priređivanju izdanja nastojalo se očuvati obilježja Filipovićevoga jezika i izvornog predloška. Kako bi se Filipovićevo djelo približilo širem čitateljstvu, pravopis i slovopis donekle su prilagođeni, u skladu sa suvremenim tekstološkim načelima - istakao je Ćurić predstavljajući knjigu.
U Mandićevo doba Đakovo je dobilo škole, pivaru, zoovrt, svilanu, ceh obrtnika
Biskup Mandić osnovao je visoku bogoslovnu školu s teološkim i filozofskim odsjekom