Kriza na relaciji Beograd – Priština sve se više produbljuje oko (ne)formiranja Zajednice srpskih općina.

Nakon što je kosovska oporba uspjela opstruirati rad parlamenta bacajući suzavce u nekoliko navrata za vrijeme sjednica, kosovska predsjednica Atifeta Jahjaga popustila je pod pritiscima i naložila Ustavnom sudu da privremeno obustavi odluku o uspostavi Zajednice srpskih općina.

Međutim, oporba koju predvode aktivisti stranke Samoodređenje ne želeći ništa prepustiti slučaju, uspjela je u samo nekoliko dana prikupiti 200.000 potpisa protiv normalizacije odnosa sa Srbijom. S obzirom na to da na temelju Ustava Kosova vlasti moraju povesti računa o svakoj građanskoj inicijativi koju podupire deset posto stanovništva (Kosovo ima 1,8 milijuna stanovnika), ova će peticija još dodatno zakomplicirati ionako složenu situaciju u ovoj zemlji.

Naime, oporba tvrdi da će se uspostavom Zajednice srpskih općina na Kosovu, koja je predviđena sporazumom što ga Bruxelles naziva “povijesnim”, a zaključen je 2013. pod pokroviteljstvom EU-a, dodatno produbiti etničke podjele i ojačati utjecaj Srbije. Kosovski Albanci nikako se ne mogu pomiriti s tim sporazumom, a posebice im je trn u oku činjenica da Srbija nikada nije priznala njihovu neovisnost. Unatoč tome, Europska unija inzistirala je na tom sporazumu kako bi potaknula dijalog Beograda i Prištine radi normalizacije veza, do kojih nikada nije ni došlo. Buxelles se pak neprekidno pokušava dodvoravati malo jednoj, malo drugoj strani.

Tako je prema najnovijem godišnjem izvješću Europske komisije “Kosovo postiglo određeni napredak oko stabiliziranja i pridruživanja EU, ali je i dalje na početku puta u primjeni europskih standarda, i to u većini područja”.

Prema navodima iz izvješća EK, Kosovo je ispunilo dva važna zadatka - amandmanske dopune Ustava na temelju kojih se omogućava osnivanje Specijalnog suda za ratne zločine, te potvrdilo riješenost za normaliziranje odnosa sa Srbijom postizanjem više ključnih sporazuma, poput telekomunikacija, energetike te o Zajednici srpskih općina. U izvješću se, međutim, upozorava na to da je pravosuđe na Kosovu podložno političkom upletanju i poglavito naglašava nužnost unaprjeđenja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, važnost primjene zakona o poštovanju ljudskih prava i problem utjecaja politike na medije. Europska komisija istodobno upozorava da oporba nasilnim opstruiranjem skupštinskih sjednica negativno utječe na rad kosovskog parlamenta, uz sugestiju da to mora biti “hitno riješeno”.

Pitanje statusa Kosova zahtijeva i pristup strpljive pragmatičnosti, a privrženost dijalogu sa Srbijom i dalje je prioritet, ustvrdila je Europska komisija u svom godišnjem izvješću o napretku Kosova u procesu eurointegracija.

Dakle, prema Bruxellesu, potrebno je samo malo dobre volje i popustljivosti Prištine pa da Kosovo krene u smjeru europskih integracija. Međutim, kosovski Albanci ogorčeni su posljednjim postupkom Srbije koja je glasala protiv primanja Kosova u UNESCO, a upravo taj potez službenog Beograda stvorio je još veći jaz između ove dvije zemlje.

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Kosova Hashim Tachi na nedavnom skupu šefova diplomacije jugoistočne Europe u Berlinu optužio je Srbiju za agresivnu kampanju protiv članstva Kosova u UNESCO. Vrlo brzo mu je odgovorio srpski kolega Ivica Dačić, izjavivši kako bi “Kosovo prvo trebalo odlučiti da li uopće želi primenjivati Bruxelleski sporazum i dogovore koje smo tamo postigli”.

- To je jedno izvrdavanje obaveza koje smo dogovorili u prisutnosti međunarodne zajednice i to je upravo ono što destabilizira stanje u regiji - rekao je Dačić.

UNESCO, Zajednica srpskih općina, Bruxelleski sporazum... to su trenutno najvažnija otvorena pitanja između Kosova i Srbije. Kako sada stvari stoje, teško da će i jedna strana popustiti, tako da bi prekid pregovora između Beograda i Prištine mogao potrajati do proljeća. Politički analitičari procjenjuju da nastavak dijaloga u istim okvirima nema velike šanse za uspjeh, a svi se slažu da će biti presudna odluka Ustavnog suda Kosova u svezi sa Zajednicom srpskih općina krajem siječnja iduće godine.

U cijelu ovu priču umiješala se i Srpska pravoslavna Crkva koja poziva kosovske Srbe koji su napustili Kosovo i Metohiju da se vrate svojim domovima.

- Znamo da žive u teškim prilikama i okolnostima, ali pozivam sve nekadašnje stanovnike Kosova i Metohije da se vrate svojim domovima, svojim hramovima, grobljima i da čuvaju i sačuvaju ono što su primili od svojih predaka - poručio je srpski patrijarh Irinej.

Izravan povod ovom pozivu je masovno iseljavanje kosovskih Srba otkako je Kosovo proglasilo neovisnost i odvojilo se od Srbije.

Inače, srpski patrijarh Irinej poznat je i po tome što ni dandanas ne priznaje Hrvatsku, a mnogima je ostao u sjećanju njegov govor mržnje prošle godine u Pakracu prigodom ustoličenja episkopa Jovana. Tada je u društvu Ivice Dačića i Milorada Dodika Hrvate optužio da su ubojice ustvrdivši kako je “Eparhija slavonska mučenička i stradalnička”.

- Ovdje je ubijeno 19.000 srpske djece. Molimo se za sve jasenovačke i nedužne žrtve iz proteklog rata. Ovdje su uništene i spaljene mnoge svetinje, ali život nije - kazao je tada Irinej.

U svakom slučaju život na Kosovu još dugo vremena neće se normalizirati. Srbija razapeta između pristupnih pregovora oko ulaska u EU i komplicirane situacije na Kosovu pokušava sjediti na dvije stolice. No to neće proći u Bruxellesu, koji inzistira na normalizaciji odnosa između ove dvije zemlje i provođenju postignutih sporazuma. Najnovija peticija kosovskih Albanaca i “privremeno” ukidanje sporazuma o formiranju Zajednice srpskih općina tomu neće nikako pridonijeti.

Piše: Ivica KORMAN