Ako kojim slučajem koalicija Hrvatska raste na čelu sa Zoranom Milanovićem dobije priliku za sastavljanje nove vlade, bit će izuzetno zanimljivo pratiti koji će dosadašnji ministri zadržati svoje pozicije, a koji će nestati iz izvršne vlasti.

Kako se svatko češe tamo gdje ga svrbi, mi ćemo se za sada zadržati samo na ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini. Bi li dotični ostao sjediti u svojoj fotelji jer na unapređenju agrara nije ni radio puno? Nadajmo se da ne bi! Ako ni zbog čega drugoga, onda zbog toga što je četiri godine proglašavan najgorim dosadašnjim ministrom poljoprivrede. Titulu najnepopularnijeg dobivao je i u anktama te gotovo uvijek zauzimao posljednje mjesto među ionako slabom ministarskom konkurencijom.

Prema tome, Jakovina ima male šanse da ostane ministar jer ni članovi njegove stranke, SDP-a nisu zadovoljni njegovim radom, a i neki su saborski zastupnici već najavili da neće glasovati za njega u Saboru. Osim toga, prvi hrvatski seljak ili poljoprivrednik, kako ga god kolokvijalno nazvali, nije se proslavio ni na izborima. Dobio je neznatan broj preferencijalnih glasova, i to u vlastitoj izbornoj bazi. Izvor iz SDP-a zato tvrdi da je teško vjerovati da bi se Milanović kockao s Jakovinom jer je svjestan da bi njegova potvrda za ministra teško mogla proći u Saboru.

No, nije da je Jakovina jedini od svih ministara kriv za katastrofalno stanje u poljoprivredi. Međutim, naprosto se pokazao nesposobnim i nestručnim za taj resor, a nije se proslavio ni kadroviranjem stručnjaka, nego više nepotističkim potezima zbog kojih je često bio glavni subjekt afera. Nije njega previše zabrinjavalo ni to što se u deset godina broj poljoprivrednika smanjio za 32 posto, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala za 22 posto. No broj službenika u pratećim institucijama povećao se za 51 posto. Tomu svemu bez ikakvih rezova i uspješnih reformi pogodovao je i sam Jakovina, kao da nije znao da mu je Ministarstvo od 2001. godine naraslo 300 posto - s 390 na 973 činovnika. Osim toga, jedan od težih prigovora na Jakovinin račun je taj što je u programu ruralnog razvoja trošio sredstva EU, tako da je pogodovao velikim tvrtkama umjesto da je podupirao obiteljska poljoprivredna gospodarstva, popularno zvane OPG-ove.

Prema riječima stručnjaka, i pristupanje Europskoj uniji bilo je bogomdano za stranačko kadroviranje po različitim poljoprivrednim institucijama. “A uskoro ćemo morati zapošljavati i nove ljude jer su se ovi pokazali nekompetentnima”, kaže i Darko Znaor, jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka za ekološku proizvodnju i nezavisni agrarni analitičar. Sukus svega je “da je gladna agrobirokracija pojela mršavu poljoprivredu”.

Piše: Damir GREGOROVIĆ