Prije dva tjedna u Zračnoj luci Osijek završila je ljetna sezona letova i počeo je zimski raspored zrakoplovnih linija.

Bio je to povod i pravi trenutak za razgovor s direktorom ZL Osijek Domagojem Marinićem, pod čijim vodstvom u protekle nešto više od tri godine osječki aerodrom doživljava svoje možda i najuspješnije godine od osnutka prije tri i pol desetljeća.

Kad se ukratko osvrnete na ljetnu sezonu i usporedite je s prethodnom, je li ovogodišnja sezona uspješnija ili ne?

- Završila je ljetna sezona koja je donijela potpunu afirmaciju domaćih linija prema Zagrebu i jadranskim destinacijama te izvrstan uspjeh međunarodne linije prema Londonu koja je generirala do ovog trenutka više od 20 tisuća putnika. U postotcima ova je sezona bolja za gotovo 20 % u odnosu na prethodnu i prema prometu putnika i broju operacija zrakoplova. Tvrtka Sea Air d.o.o. u suradnji s zrakoplovnom kompanijom Maleth Air, pokrenula je linije prema Mostaru, Prištini, Stuttgartu, Baselu, Dusseldorfu i Muenchenu. Vidimo da je izbor destinacija uistinu raznolik.

Koje će se linije održati ili pokrenuti tijekom zimskog reda letenja?

- Zimska sezona upravo je počela. Nastavljeno je prometovanje linija prema Zagrebu, a od 9. studenoga krenuli smo i s redovitim letovima prema Londonu, Stuttgartu, Mostaru i Prištini. Bit će to najdinamičnija sezona u Zračnoj luci Osijek od njezina osnutka. Smatramo da će upravo zimska sezona, poglavito u prosincu, imati vrlo dobru popunjenost na letovima prema njemačkim destinacijama. Osijek nije razvijena turistička destinacija, tako da nema velikih razlika između ljetne i zimske sezone kao na jadranskim destinacijama. Napominjem da nacionalna aviokompanija Croatia Airlines ima u ponudi također za letove iz Osijeka via Zagreb karte za gotovo sve značajne destinacije u Europi na koje lete.

Prije dvije godine tvrtka Intervistas napravila vam je studiju razvoja zračnog prometa. Koje su inozemne i/ili domaće destinacije sljedeće u planu?

- Studija konzultanata koje ste naveli vrlo je dobra, jer nam je dala točne podatke o putnicima s našeg primarnog gravitacijskog područja i izboru njihovih destinacija. Podatke smo dobili velikim dijelom s prodajnih mjesta zrakoplovnih karata, tako da su potpuno pouzdani. Taj dokument pokazao je da je London najatraktivnija destinacija našim putnicima, zato smo upravo nastojali i pokrenuti letove prema tom velikom zračnom čvorištu. Osim ovih destinacija koje sada imamo nedostaje nam još jedino Pariz kako bismo imali sve ono što su bile preporuke konzultanata. U tom smislu jedino nam preostaje raditi na postojećim linijama, njihovoj promociji, dogovoru s prijevoznicima u pogledu cijena karata i kvaliteti reda letenja, odnosno dobrim vremenima polazaka i dolazaka.

Ove godine u Osijeku je osnovana prijevoznička tvrtka Sea Air, na čije je dosadašnje poslovanje upućen niz kritika. Kakva je budućnost suradnje ZL Osijek i tvrtke Sea Air?

- Tvrtka Sea Air imala je dosta problema u ostvarenju svojih zamisli o destinacijama i samom formiranju svoje tvrtke. No, ne smijemo zaboraviti da je ta tvrtka zaposlila dvadesetak naših sugrađana i da su oni našli svoje radno mjesto u atraktivnom radnom okruženju. Sve je to dobro za naš grad i županiju te povećanje atraktivnosti za potencijalne investitore. Želimo im pomoći u njihovom poslovanju gdje je to moguće jer smatramo da ta ideja zaslužuje pomoć s naše strane i svakako će donijeti golemu prednost nama u zračnoj luci u poslovnom planiranju jer ćemo lakše realizirati naše projekte kroz tu kompaniju.

Ukratko, ocijenite sadašnje stanje ZL Osijek, s naglaskom na poslovanje otkako ste joj vi na čelu?

- ZL Osijek trenutačno je zračna luka koja je u velikoj ekspanziji i bilježi najveća povećanja u prometu putnika od svih zračnih luka u Hrvatskoj. Stabilizirali smo poslovanje i došli do situacije kada se mora razmišljati o izradi master plana i nadgradnji, odnosno projektima koji će nas svrstati uz bok ostalih regionalnih zračnih luka u Europi. Bitno je istaknuti da su prihodi iz primarne djelatnosti povećani nekoliko puta, tehnološki smo zračnu luku unaprijedili, obavili prvu fazu adaptacije putničke zgrade, obnovili potrebnu opremu za prihvat zrakoplova, osigurali korištenje instrumentalnog prilaza za zrakoplove koji dolaze na prilaz s istočne strane i drugo. Na koncu, potpisali smo ugovor sa Zagrebačkim prometnim zavodom za gradnju aviohangara za održavanje aviona koji će investirati u taj projekt 22 milijuna kuna.

Koji su ključni potezi za poslovanje Zračne luke Osijek koji se moraju učiniti u sljedećem razdoblju? Može li ZL Osijek postati središte zračnog prometa ove regije?

- Zračna luka može postati značajan faktor u zračnom prometu samo ako nastavi sve pozitivne procese koje smo započeli. Nužno je učvrstiti sve putničke linije koje sada imamo, razvijati cargo promet koji polako daje znakove oporavka, a nužno je do kraja riješiti i imovinsko-pravna pitanja jer je do prije tri godine to bio veliki problem. Uhvatili smo se u koštac s tim i dovršavamo cijeli postupak. Također želimo pokrenuti izmjenu prostornog plana na području Zračne luke Osijek, jer sada više nema dovoljno prostora za gradnju koliko ima zahtjeva te ćemo nastaviti postupak davanja u koncesiju.

Mnoge zračne luke ključne prihode ostvaruju upravo u teretnom, cargo prometu. Kako stojite s tim dijelom?

- Kao što sam spomenuo, cargo promet bilježi blagi oporavak. Ono što budi nadu je to da pojedine tvrtke koje će se na našem aerodromu baviti tim segmentom, cestovnim prijevozom dovoze robu čak iz Njemačke i Francuske na naš aerodrom, a koja će se zrakom prevoziti prema Dalekom istoku. Na isti način roba će ići i u obrnutom smjeru. To znači da se formiraju neki novi tokovi roba preko našeg aerodroma i da ćemo na takav način postati ragionalni centar za cargo promet.

Već u nekoliko navrata spominjala se mogućnost da ZL Osijek preuzme koncesionar. Postoje li tu kakvi konkretni pomaci i tko su mogući koncesionari? Što bi to dobroga, a što potencijalno lošega donijelo za razvoj zračnog prometa u ovoj regiji?

- Daleko smo odmakli u pripremama za koncesiju, do sada su se izdvojila dva ozbiljna potencijalna koncesionara. Jedan zainteresirani partner je iz Slovenije, a drugi jedna američka tvrtka zainteresirana za razvoj različitih načina zračnog prometa i avijacije. Obavljeni su određeni razgovori i s predstavnicima vlasnika u Zagrebu i u tijeku su pripremne radnje koje su vrlo zahtjevne. Izradili smo studiju opravdanosti davanja zračne luke u koncesiju, opsežan materijal koji daje argumente zašto treba ići u cijeli postupak. Dobro je što u svakom slučaju infrastruktura uvijek ostaje u vlasništvu RH, a preuzimanje upravljanja od strane strateškog partnera koji bi zadovoljio uvjete koji će biti postavljeni u natječajnoj dokumentaciji nužno mora donijeti povećanje prometa, jasan plan razvoja, poboljšanje u kvaliteti usluga, sigurnosti zračnog prometa i nadasve još veću sigurnost radnih mjesta za postojeće radnike i nova zapošljavanja. Rast prometa zahtijeva dodatna zapošljavanja, a na aerodromu su potrebni gotovo svi profili radne snage.