Baskijska rana glazba i baskijski barok većini zvuči krajnje egzotično, poput kakvog oksimorona. No, opskrbljeni činjenicama o postojanju, primjerice, bolivijskog baroka (poslušati album britanskog ansambla Florilegium: “Bolivian Baroque, vol. 1”), švedskog (Johan Helmich Roman), meksičkog (Juana Inés de la Cruz), ukrajinskog (Dmitrij Bortnjanskij, izvrsno predstavljen na albumu Estonskog filharmonijskog komornog zbora “The Powers Of Heaven: Orthodox Music of the 17th & 18th Centuries”) ili hrvatskog baroka (Dživo Gundulić), velikom čuđenju nema mjesta.

Spominjemo našeg (točnije, dubrovačkog) pjesnika, a ne skladatelja, jer je hrvatski udjel u baroknoj (i kasnijoj) glazbi bio minoran. U to vrijeme Hrvatima je bilo važnije oduprijeti se otomanskoj invaziji (Bitka kod Siska, iz 1593., dogodila se u osvit barokne epohe), a u 17. stoljeću, tijekom Tridesetogodišnjeg rata, odigrati krvavi megdan s protestantima. Kako je Vikor Žmegač napisao u svojoj knjizi “Majstori europske glazbe. Od baroka do sredine 20. stoljeća”, moderna suvremena glazba nastala je sredinom 17. stoljeća u Italiji. Nas, rubnog fenomena europske povijesti, u toj priči gotovo uopće nije ni bilo. Srećom tu je gospar Dživo iz Raguze, kojeg smo zbog sasvim nepoznatog razloga preimenovali u Ivan, kao da je, u najmanju ruku, kakav Rus ili Bugarin, a ne naš gizdavi Dubrovčanin.

Gdje ćemo, uopće, barok i susresti (ranu glazbu, također) ako ne u domovini najgorljivijeg protagonista jednog od ključnih pokreta barokne epohe - protureformacije, svetog Baska Ignacija Loyolskog? Barokna civilizacija u cijeloj Kastilji, pa i njezinoj baskijskoj periferiji, doživjet će pravi procvat. Baski će dati renesansnog skladatelja Juana de Anchietu, a ostali Iberijci još Cristóbala de Moralesa i Tomása Luisa de Victoriju, iz istog razdoblja. Španjolski barokni pisci (Miguel de Cervantes, Lope de Vega) ipak su puno glasniji i važniji od svojih kolega skladatelja. Kastiljski dvor ionako je više volio dovoditi strance (Domenico Scarlatti, Luigi Boccherini).

Među poznatim Baskima naći ćete filmske redatelje (Álex de la Iglesia, Alejandro González Inárritu), književnike (Bernardo Atxaga), svetce (sveti Franjo Ksaverski), skladatelje (Maurice Ravel), maurske pjesnike (Ibn Gharsiya), poneku englesku kraljicu (Berengarija Navarska) i švedskog monarha (Karl XIV. Johan), vatrenu komunisticu (Dolores Ibárruri) i astronauta (Léopold Eyharts).

Ansambl Euskal Barrokensemble, pod vodstvom dirigenta i umjetničkog voditelja Enrikea Solinisa, objavio je album “Euskel Antiqva” (Alia Vox) na kojem izvodi baskijsku ranu glazbu, kako i pristoji, na autentičnim glazbalima epohe.