Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina, pa i Kosovo, zemlje su pogodne za naoružavanje i opremanje potencijalnih kriminalaca i terorista.

Ova pomalo i zastrašujuća tvrdnja proizlazi iz zaključka da su Hrvatska i Srbija, a posebice BiH, prepune oružja zaostalog iz ratova vođenih 90-ih godina. Naravno, riječ je o ilegalnom naoružanju. Drugim riječima u tim zemljama potencijalni teroristi i kriminalci, koji mogu doputovati iz bilo kojeg zemljinog kutka, do željenog oružja, eksploziva i druge opreme, mogu doći vrlo lako. Uostalom nije rijetkost pročitati vijest kako su neka kriminalna djela u zemljama zapadne Europe počinjena uz uporabu oružja za koje se naknadno utvrdi da potječe iz zemalja bivše Jugoslavije.

U velikoj je to suprotnosti s težnjama Europske komisije (bez obzira na to što Srbija i BiH nisu članice Europske unije), koja je prošloga tjedna predložila nova pravila kojima je cilj otežati kupnju vatrenog oružja.

Želja je EK, o čemu smo ovih dana i pisali u našem listu, pojačati nadzor nad nabavom i posjedovanjem oružja, uključujući i onog koje se smatra trajno onesposobljenim za uporabu, poboljšati otkrivanje ileganog oružja i poboljšati suradnju među zemljama članicama EU-a kada je taj problem u pitanju. Donošenje ovih prijedloga pripremljenih početkom ove godine, ubrzano je zbog terorističkog napada u Parizu i velike prijetnje terorizmom u Europi. Dakle, cilj je Europske komisije pomoći zemljama članicama u zaštiti građana i istodobno otežati kriminalcima i teroristima pristup oružju.

Vojni i sigurnosni analitičar Igor Tabak ističe kako u Hrvatskoj i susjedstvu doista postoji plodno tlo za opskrbu oružjem i drugim ubojitim sredstvima potencijalnih kriminalaca i terorista.

- Nedvojbeno je da se u ovim zemljama regije kriminalci ili teroristi mogu lakše naoružati nego u drugim područjima u kojima nije bilo ratnih sukoba. Na ilegalnom tržištu može se sigurno nabaviti mnogo različitog naoružanja i opreme - kaže Tabak.

Pri tome on upozorava kako je danas, istina, velika prijetnja islamski terorizam, navodeći kako isto tako do oružja lako mogu doći i druge radikalne skupine spremne na terorističke napade.

Član Instituta za europske i globalizacije studije, dr. sc. Dario Kuntić također ističe kako je ilegalno oružje doista problem i stalna potencijalna opasnost.

- Područje na kojem je bio veći ratni kaos sigurno ima i više zaostalog naoružanja, streljiva, eksplozivnih sredstava i različite opreme. Mislim da je takvog ilegalnog oružja najviše u BiH, a nešto manje u Srbiji i Hrvatskoj. Osim što dio tog naoružanja čuvaju obični građani, zbog bilo kakvih razloga, velik dio ubojitih sredstava posjeduju i osobe povezane s kriminalom. A one ga uglavnom rado prodaju ili preprodaju onima koji su to spremni platiti - ističe Kuntić, dodajući da kriminalce ne zanima to što bi kupci mogli biti i osobe spremne na najgore terorističke napade.

U 2014. i u prvih pet mjeseci ove godine Policijska uprava osječko-baranjska podnijela je 592 prijave zbog posjedovanja i odlaganja ilegalnog oružja na području te županije. U okviru MUP-ove akcije “Manje oružja - manje tragedija - Izbacimo uljeza”, od 1. siječnja 2014. do 31. svibnja 2015. godine samo na području Osječko-baranjske županije građani su policiji dragovoljno predali 50 komada automatskog oružja, 325 ručnih bombi, 50 mina i 404 ostala rasprskavajuća sredstva, 103 puške, 184 pištolja i revolvera, više od 60.000 raznih streljiva te 25 kilograma eksploziva.

Logično je očekivati da nevidentiranog oružja u većim količinama ima u područjima koja su bila izravno izložena ratnim aktivnostima. U Hrvatskoj su to dobro poznate nekadašnje crte obrane, na žalost najvećim dijelom u Slavoniji. Međutim i u drugim dijelovima zemlje gotovo da ne prođe ni jedan mjesec da policija ne otkrije osobe s ilegalnim naoružanjem. Zastrašujući je primjer s početka ove godine, kada je varaždinska Policijska uprava izvijestila javnost o tome kako je otkrila dvojicu građana koji su posjedovali impozantan arsenal: 20 pištolja, 16 automatskih pištolja, devet automatskih pušaka, više desetaka prigušivača pucnja, 11 elektrodetonatorskih kapisli, 2,8 kilograma eksploziva TNT, 30 ručnih bombi M75, 12 laserskih ciljnika, više stotina komada streljiva. Da ga nije otkrila policija, pitanje je u čijim bi rukama to oružje završilo i gdje bi bilo upotrijebljeno.

Komentirajući podatke o oružju koje građani dobrovoljno predaju policiji, Kuntić je naglasio kako je strašno zamisliti koliko tek onda ima oružja u Hrvatskoj koje je još uvijek negdje skriveno i potencijalno opasno. A potom i koliko ga je u BiH?

Kuntić drži da u potencijalnoj preprodaji i korištenju ilegalnog naoružanja značajnu ulogu imaju obavještajne i sigurnosne službe. No, ističe on, i te službe nisu svemoguće, jer dostatan je i jedan jedini propust, kakav se dogodio u Parizu, pa da teroristi počine neviđena zlodjela.