ĐAKOVO – Kada u nedjelju budemo palili prvu adventsku svijeću na početku došašća zasigurno ćemo se prisjetiti i najpoznatije adventske pjesme “Padaj s neba roso sveta”, koja je pravi simbol tog vremena. Zna ju svako tko je ikad išao na mise zornice. No, manje je poznato da je ova pjesma nastala u Đakovu, ili u njegovoj užoj okolici. Maestro Ivan Andrić, rektor Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu, otkrio nam je zanimljivo pojedinosti vezane uz nastanak ove pjesme.

- Tekst pjesme “Padaj s neba roso sveta” prvi je put tiskan 1861., u Osijeku, u katekizmu pjesmarici pod naslovom “Kratki nauk kerstjansko-katoličanski”, što su ga na poticaj biskupa Strossmayera uredila dvojica đakovačkih svećenika: Andrija Šumanovac bio je zadužen da priredi katekizamski dio, a Ivanu Tomboru (grob mu je na đakovačkom groblju), bila je povjerena obnova i tekstualno dotjerivanje crkvenih pjesama u izdanju - riječ je samo o tekstovima pjesama, ne i o notama. Kako je Tombor bio pjesnik i pisac, ne bih otklonio mogućnost da je možda baš on pisac teksta ove pjesme. No o tome nema potvrde. Ono što je sigurno jest da je skladatelj pjesme “Padaj s neba” također svećenik Đakovačke biskupije Josip Vallinger (20. siječnja 1846., Gödre, Mađarska - 24. kolovoza 1911., Vrpolje, gdje je i pokopan uz grobljansku kapelu), pojašnjava vlč. Ivan Andrić.

- Vallinger je za svećenika zaređen 1869. Nakon povratka sa studija u Pešti, postaje kapelanom u Đakovu, potom ceremonijarom stolne crkve te 1877. tajnikom biskupa Strossmayera. Godine 1882. odlazi za župnika u Vrpolje i tu ostaje sve do smrti. Vallinger je bio glazbeno darovit i obrazovan te je na tom polju bio vrlo marljiv i poduzetan. Bio je sposoban organizator i obnovitelj liturgijsko-glazbenog života u đakovačkoj (staroj) katedrali, više je godina bio učitelj pjevanja u đakovačkoj bogosloviji, a i u gradu Đakovu bio je zauzet na glazbeno-kulturnom polju kao član i predsjednik pjevačkog društva “Sklad” i njegov prvi začasni član. Također se okušao i kao kompozitor kako duhovnih tako i svjetovnih vokalnih kompozicija - kaže vlč. Andrić.

- Premda je broj Vallingerovih skladbi malen, među njima je ipak jedna takva uspješnica da se za Vallingera i u naše vrijeme zna po cijeloj Hrvatskoj. Riječ je o vjerojatno i dandanas najomiljenijoj adventskoj popijevki “Padaj s neba roso sveta”, koja je našla mjesto i u najnovijim glazbeno-liturgijskim izdanjima, a valjda nema crkve u Hrvatskoj, a i šire, gdje se ne pjeva u vrijeme došašća. Pjesma kakvu danas znamo prvi je put objavljena u monumentalnoj zbirci crkvenih pjesama naslovljenoj “Pievnik”, koji je izdan u Zagrebu 1895. godine. Tu je šest kitica upravo majstorski sročenih i raspoređenih za pojedine dijelove mise s notnim zapisom spontane i pjevne melodije koja odiše slavonskim melosom te Vallingerom kao autorom. Postojalo je još napjeva drugih skladatelja na tekst ove pjesme, no Vallingerove note su prevladale - pojašnjava vlč. Andrić.

- U vrijeme kad se advent popularizira na već pomalo bizarne pa i besmislene načine - advent u Beču, advent u Zagrebu, advent ovako, advent onako…, koji su daleko od njegovoga izvornog smisla, neka ovo prisjećanje na pjesmu koja je nastala u Slavoniji, u Đakovštini, bar nakratko svrne pozornost na kršćanski sadržaj i ugođaj adventa - poručuje vlč. Andrić.