Objavljeno 24. studenog, 2015.
U školu će se moći upisati dijete koje je do 1. rujna napunilo šest godina
Iduće godine eksperimentalno u 60 škola (48 osnovnih i 12 srednjih), a potom u svim školama u Hrvatskoj uvodi se novi način obrazovanja. Preduvjet za to bit će da kurikularna reforma dobije političku potporu.
Promjena će biti u prvim, trećim i petim razredima osnovnih te prvome razredu srednje škole. Jedna od promjena predviđenih Cjelovitom kurikularnom reformom jest i ukidanje općeg uspjeha na svim razinama općega i srednjeg obrazovanja, što bi potpuno trebalo zaživjeti u školskoj godini 2020./2021., dok bi se u 60 eksperimentalnih škola u prvome, trećemu i petom razredu osnovne škole te prvome razredu srednje škole to trebalo dogoditi već školske 2017./2018. godine.
Predškola bi trebala biti obvezna za svu djecu. Ona koja idu u vrtiće, imala bi je kroz vrtiće, a ona koja ne idu, imala bi obveznu predškolu u trajanju određenom zakonom. U predškoli bi se razvijale temeljne kompetencije kroz igru, a ne kroz učenje nalik na školsko. U školu će se kretati nešto ranije – moći će je upisati dijete koje je do 1. rujna napunilo šest godina. U prvom i drugom razredu osnovne škole neće biti brojčanih ocjena, nego će roditelji dobiti precizne upute što dijete eventualno treba dodatno naučiti. Uvodi se fleksibilna satnica u svim razredima - ravnatelji i nastavnici moći će organizirati nastavu fleksibilno. Predviđa se produljenje nastavne godine, ali ne kroz nastavne sadržaje, nego projektne tjedne. Dio reforme je i uvođenje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja koje bi eksperimentalno trebalo zaživjeti od školske godine 2020./2021. Do tada će se u reformu uložiti 50 milijuna eura. I izbor lektire postat će slobodniji kako bi djeca razvijala želju za čitanjem. Informatička pismenost učit će se kroz sve predmete, a informatika bi trebala postati obaveznim predmetom najkasnije do 2021.
- Cjelovita kurikularna reforma je nacionalni projekt, provodit će se duže od mandata bilo koje vlade, pa sve političke aktere molimo da daju jasnu i jednoznačnu podršku njezinoj provedbi. Odgoj i obrazovanje predugo su zanemarivani u Hrvatskoj i vrijeme je da se to promijeni, ali ako promjene neće imati potporu svih političkih opcija, proces će se usporiti - poručio je voditelj reforme dr. Boris Jokić.
Gimnazije i srednje škole bit će mnogo fleksibilnije, bolje će razvijati različite kompetencije učenika i pripremati ih za tržište rada kao i za nastavak školovanja. Postojat će dva modela orijentacije – jedan rani pri upisu u gimnaziju te drugi u trećem i četvrtom razredu ako učenik ide u opću gimnaziju. U ranom modelu učenik će moći odabrati, slično kao i do sada, između jezične gimnazije, klasične gimnazije, prirodoslovno-matematičke i prirodoslovne. U trećem razredu moći će birati između sedam različitih modula: tehničkog, biomedicinskog, ekološkog, jezično-humanističkog, umjetničko-humanističkog, društvenog i humanističkog.
Kada je pak riječ o strukovnom obrazovanju, Jokić je istaknuo kako je u strukovnim programima neodvojiv i nužan dio procesa učenje temeljeno na radu koji se provodi izvan škole – kod obrtnika, u poduzećima i ustanovama koje udovoljavaju pedagoškim i sugurnosnim uvjetima. Na radnom mjestu provodit će se 20 do 80 posto vremena za učenje, i to ovisno o profilu i obujmu kvalifikacije koja se stječe u sustavu strukovnog obrazovanja.
Eduard SOUDIL
opće gimnazije bit će jako fleksibilne u korist učenika
U trećem razredu opće gimnazije učenik će, ako je napredan, moći slušati predmete zajedno s četvrtim razredom i obrnuto. U te dvije godine škola će postati fleksibilnija. Primjerice, učenik će u trećem i četvrtom razredu u jednom semestru moći odslušati cijelu psihologiju, a u drugom cijelu filozofiju. Time program više neće biti zadan na takav način da će učenik svaki tjedan imati određen broj sati nekog predmeta. Izbornost sati osigurat će se tako da će svaki predmet, osim temeljnih kao što su matematika, hrvatski i prvi strani jezik, dati po koji sat u tzv. orijentacijsku košaru. Time će se osloboditi 14 sati tjedno od kojih će deset biti izdvojeno za povećanu satnicu orijentacijskog modula, a četiri sata za slobodan izbor, pa će učenik moći dublje ući u modul koji je izabrao. Primjerice, ako je izabrao biomedicinski modul, imat će po pet sati matematike tjedno u odnosu na sadašnja tri. Imat će još i dodatna dva ili tri sata biologije, fizike i kemije. Onaj tko to nije odabrao, imat će i dalje tri sata matematike, te po jedan sat manje biologije, fizike i kemije, ali će s druge strane imati više povijesti, geografije, psihologije ili sociologije, odnosno predmeta iz onog modula koji je odabrao. Učenici koji ne upišu opće gimnazije već prirodoslovne ili jezične moći birati između četiri modula. I u njima će učenik imati slobodne sate za vlastiti izbor.
Vedran Mornar
ministar znanosti, obrazovanja i sporta
Hrvatska još nema novac potreban da informatika postane obavezni predmet u osnovnim školama, ali da će do 2022. godine kroz projekt 'e-Škole' biti uloženo 180 milijuna eura kako bi 50 posto hrvatskih škola postalo "digitalno zrelima". Ideja je da informatika bude obavezni predmet u sva četiri razreda gimnazije, a hoće li ili neće biti obvezna u osnovnoj školi pokazat će i javna rasprava.