Objavljeno 24. studenog, 2015.
Ta bi banka trebala biti otvorena za dioničarstvo samih poljoprivrednika, kaže Kovač
Godinama izgovarana potreba o osnutku poljoprivredne banke za hrvatskog poljoprivrednika, a koja nije daleko odmaknula od “liste želja” sve dok nije osnovana Udruga OPG-ova Hrvatske Život koja od tada zdušno i stručno zagovara tu ideju, ovih je dana ponovno aktualizirana, i to u pregovorima Mosta s obje koalicije vezanima uz poljoprivredu gdje mostaši zahtijevaju njezin osnutak.
Dok ju zemlje poput Austrije, Francuske… imaju odavna, u nas nikako da napravi početne korake. Na zahtjev mostaša o agrobanci ministar regionalnog razvoja Branko Grčić podsjetio je na već postojeći HBOR.
- HBOR ima program za praćenje poljoprivrednika, međutim razgovarali smo o mogućnosti i novih programa u nekim komercijalnim bankama gdje država ima većinski udio - izjavio je nakon “poljoprivrednih” pregovora s Mostom Grčić.
Uz agrobanku vezati cijeli sustav
Istovremeno, s Mostovim iznošenjem zahtjeva o osnutku agrobanke, jedina državna banka, HPB, nudi rješenje za konverzijom nezadovoljnim korisnicima kredita u CHF među kojima ima i poljoprivrednika – povoljne kunske kredite, da se njima zatvaraju nepovoljni krediti u “švicarcima”. Iako nam se država kune u dobrobit poljoprivrede i proizvodnju hrane kao strateško pitanje jedne zemlje, dosad za njen osnutak, očito, političke volje nije bilo, a to znači da je to nekomu bilo u interesu.
– Također, nije bilo ni strategije, a kada nju nemate, upitno je što što uopće želite - kaže Miroslav Kovač, tajnik Udruge Život, koji je kao nezavisni stručnjak postao član Mostova tima u pregovorima za sektor poljoprivrede. Ističe kako agrobanka nije zamišljena samo kao novčarska institucija nego i savjetodavno-organizacijska, da se uz nju veže čitav sustav i u strateškom smislu.
– Zamišljena je kao državna banka, financijsko-operativno tijelo kakvo imaju razvijene poljoprivredne zemlje. Govoriti o njezinu osnutku nije samo pitanje financiranja nego jedan sustav umrežen organizacijsko-strateški, koji će na potrebe poljoprivrede i sela odgovoriti odmah i sad. Jer, prioritetno je da taj novac dođe u pravo vrijeme u prave ruke, što za sobom povlači povećanje konkuretnosti, da se optimiziraju troškovi, smanje cijene repromaterijala, da se ljudi počnu organizirati. Naš je prijedlog da se kroz to potiče razvoj zadrugarstva, proizvođačkih organizacija. To se može postići preoblikovanjem HPB-a u agrobnaku jer ona već ima infrastrukturu, mrežu, iskustvo, u državnom je vlasništvu - ističe Kovač.
Pitanje opstanka
No, zagovaratelji ideje o agrobanci podcrtavaju da poljoprivrednici trebaju shvatiti kako ne bi trebali imati banku koja će opet subvencionirati, reprogramirati i sl., koja će – kako kaže Kovač – “davati za ništa”, nego banku koja će itekako voditi tržišnu politiku.
- Za naš prijedlog važno je da kroz 10-ak godina ta banka bude otvorena za dioničarstvo samih poljoprivrednika i njihovih organizacija - kaže Kovač.
– Zamisao o agrobanci je dobra, no ne vjerujem da će (strani) bankarski lobi to dozvoliti, a ni naš seljak nije baš navikao da ide u domaću, svoju banku, nego u one u rukama stranaca zbog iole boljih uvjeta kreditiranja. Zato dosad nije ni osnovana – jer to nije bilo u interesu komercijalnih banaka. Zašto bi one dozvolile da naš novac ostaje kod nas ako može otići negdje dalje, njihov je, očito, rezon - kaže poljoprivrednik Mario Patajac iz Podgorača.
I on je korisnik kredita. Patajac poručuje i to da je “naš poljoprivrednik toliko prezadužen da bi mu netko izašao u susret na takav način”. U Životu su svjesni da dolazak ove banke na tržište postojeća konkurencija ne bi dobro dočekala.
– No, ovdje je pitanje opstanka. Ako će se uz njenu financijsku, organizacijsku, stratešku i svaku drugu potporu jačati OPG-ovi, a to znači i više proizvoditi, što znači i jačanje gospodarstva, veće zapošljavanje, pa će na slobodnom tržištu i ta banka imati svoje mjesto - kaže Kovač.
Suzana ŽUPAN
HBOR nije rješenje
- HBOR za nas nije rješenje; nema tu mrežu ni funkciju. Imamo novac u HBOR-u koji zbog njegove nerasprostranjene mreže preuzimaju neke druge banke i distribuiraju ta sredstva. Ako oni imaju taj novac, zašto ga ne bismo imali mi kroz agrobanku?! Iskustvo nam govori da to ne bi trebao biti HBOR, nego jedna centralna poljoprivredna banka. Svjesni smo da to nije jednostavno i da politika to mora htjeti. Bila bi to državna banka naslonjena na poljoprivredu u kojoj bi se seljak mogao hipotekarno zaduživati, a takav model bio bi izlaz u slučaju sloma - kaže tajnik udruge Život Miroslav Kovač.
Poljoprivrednici:
Teško će to zaživjeti, bankarski lobi je prejak
O tome uz koje bi kamatne stope agrobanka pratila zasad je, dakako, teško govoriti. Ovisno o banci, namjeni kredita i dr., poljoprivrednici sada imaju kredite uz kamatnu stopu od 6, 7, 8 posto. Tu su i oni subvencionirani preko HBOR-a, gradova, županija, s kamatom od 2, 3 %. – Toliki, različiti izvori financiranja i novca pa se ne zna što, kako i gdje – i to je još jedan od razloga potrebe osnutka agrobanke, kaže Miroslav Kovač. Povrtlar iz Bušetine kraj Virovitice Miroslav Filipović korisnik je kredita uz kamatu od 7,2 %. Podigao ga je za svoju tvrtku. Kaže, bila je to tada povoljna stopa ako se zna da je najviša bila čak 11,4 %. Pozdravlja inicijativu o agrobanci, no drži da će to u nas teško zaživjeti zbog prejakog bankarskog lobija. – Mi to tražimo punih 20 godina, s normalnim, a ne lihvarskim kamatama. Vani je sve što je kamata preko 0,5 % za poljoprivredu bauk. Vani ako se kredit diže za traktor, jamstvo mu je traktor, ako za plastenik - plastenik mu je jamstvo, a ne kuća kao u nas, kaže Filipović.