18. studenoga: Izbjeći bilo kakve skandale na dan koji je većini hrvatskih građana poseban
Predizborna kampanja je završila, a ćirilica je privremeno skinuta s dnevnog reda. Jesu li te dvije činjenice dostatne da se izbjegnu bilo kakvi skandali na dan koji je velikoj većini hrvatskih građana poseban?
Taj 18. studenoga i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara zapravo je jedan od rijetkih trenutaka kada je čitava Hrvatska doista jedinstvena. Ništa Hrvate ne ujedinjuje toliko kao sjećanje na 18. studenoga 1991. godine i Vukovar i Vukovarce. Točno znam gdje sam bio toga dana i kako sam u večernjim satima, na beogradskoj televiziji, jer na istočnoj hrvatskoj granici tada drugog signala nije bilo, gledao snimke užasa. U muškom, uniformiranom društvu, jer žene i djeca su davno bili na sigurnom, u Zagrebu. Te slike se ne zaboravljaju, a sjećanje na taj dan izaziva bolne emocije.
Vjerojatno takve osjećaje dijele mnogi. I zapravo su to glavni razlozi zašto desetci tisuća ljudi iz cijele Hrvatske, pa i iz inozemstva 18. studenoga dolaze u Vukovar i u mimohodom od Bolnice do Memorijalnog groblja odaju počast Gradu, njegovim braniteljima i zapravo svim stanovnicima. Iskreno, bez fige u džepu, slušalica u ušima ili stranačke iskaznice zalijepljene na čelo.
Prije dvije godine, na taj dan narušen je mir u Koloni sjećanja. Uzrok je, pojednostavljeno rečeno, bila politika. Iako po zakonu, ali ipak netaktično postavljanje ćiriličnih ploča na pročelja javnih ustanova izazvalo je reakciju Stožera za obranu hrvatskog Vukovara. Zapravo ćirilica i nije toliki problem, nego činjenica da zakonsku obvezu koju je nekada prije donijela HDZ-ova vlada provodi ona socijaldemokratska. Da je na čelu vlade bio Ivo Sanader, Stožera gotovo sigurno ne bi bilo.
PREPUCAVANJA I OKO SVETINJA
Članovi tog Stožera 18. studenoga, na taj za Hrvatsku poseban dan, skandaloznim postupkom dali su si za pravo odlučiti kako političkim čelnicima hrvatske države - članovima Vlade i predsjedniku Republike, u čijoj pratnji su bili i mnogi inozemni diplomati, nije mjesto u vukovarskoj Koloni sjećanja. Državni vrh su blokirali na različite načine. Formirali su tzv. hrvatsku i za saborske zastupnike, članove vlade i predsjednika - nehrvatsku kolonu, kao da hrvatski politički vrh nisu birali hrvatski građani. Naposljetku su tadašnji predsjednik Ivo Josipović i članovi Vlade odustali od mimohoda ne stigavši do Memorijalnog groblja te su položili vijence na spomen-obilježju na Ovčari. Bilo je to mučno i žalosno, pa i uvredljivo - ali prema Vukovaru i onome što nam znači.
Prošle godine takvih izrazitih podmetanja klipova pod noge čelništva države nije bilo, premda je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara ponovno pokrenuo kolonu koja je krenula prema groblju, i prije nego je ispred Bolnice završio službeni program na kojem je sudjelovao i državni vrh. Ipak rijeka ljudi spojila se u jednu veliku kolonu. Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava bio je uz političke predstavnike zemlje. "Svi koji su danas došli u Vukovar, došli su odati počast i poginulim i živućim braniteljima, civilima i svima koji su na bilo koji način pridonijeli obrani Vukovara", rekao je Penava, ocijenivši da bilo kakvi drugi pokušaji znače pokušaj narušavanja digniteta Vukovara i Domovinskog rata. Istaknuo je i da poruka koja treba otići iz Vukovara jest "Jedinstvo i uvažavanje žrtve", a da 18. studenoga pričati o podjelama može samo netko tko ne razumije ni Vukovar ni Hrvatsku.
Danas su političke tenzije u zemlji još uvijek velike i s pravom se može postaviti pitanje je li hrvatsko društvo zrelo da svetinju Vukovara izdigne iznad priprostih ideoloških političkih prepucavanja.
Politički analitičar Tihomir Cipek drži kako u svakom slučaju velika većina građana Hrvatske želi da se Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. obilježi dostojanstveno.
DVIJE KOLONE I ŠATOR U SAVSKOJ
- Ako se išta moglo naučiti iz ove predizborne kampanje, to je da onaj tko zaoštrava situaciju na ideološkim podjelama - gubi. Zbog toga mislim da će ove godine u Vukovaru sve proći bez tenzija - drži on.
Na upit može li se povući paralela između skandala na obilježavanju žrtve Vukovara 18. studenoga 2013. godine i prosvjednog braniteljskog šatora u Savskoj ulici, postavljenog ove godine ispred Ministarstva branitelja, Cipek je odgovorio potvrdno.
- Bila je to i u prvom i u drugom slučaju politika zaoštravanja odnosa koju je vodio HDZ. Između ostaloga to ih je koštalo i ovako lošeg izbornog rezultata. Odnosno, zato je HDZ i izgubio gotovo dobivene izbore. U kampanji niste mogli vidjeti ni jednog HDZ-ovog političara koji je bio umjeren - podsjeća Cipek. Kada je u pitanju domoljublje, on drži kako je stav većine hrvatskih građana da se danas domovina voli radom, plaćanjem poreza, poštovanjem zakona, brigom i pomoći za slabije...
- Spomen na Vukovar mora biti dostojanstven. Čitav Domovinski rat i Vukovar posebno čine utemeljiteljski mit hrvatske države. Nacije koje razumiju svoje mjesto u svijetu te utemeljiteljske mitove duboko poštuju. Tu kao nacija moramo biti jedinstveni. Nitko u Sjedinjenim Državama na Dan neovisnosti neće provocirati svoje političke neistomišljenike, ni u Francuskoj na obilježavanju revolucije ili pada Bastilje prepucavati se s političkim protivnicima. Demokracija može funkcionirati samo nakon što se ljudi dogovore oko nekih temeljnih vrijednosti. Prvo postoje temeljne vrijednosti političke zajednice, a potom možemo biti konzervativci, liberali, socijaldemokrati, zeleni... I ta podjela u demokraciji može funkcionirati ako se državni utemeljiteljski mitovi, u pozitivnom smislu, održavaju, ako su oko njih svi složni. Vukovar je sa svojom epopejom definitivno temeljna vrijednost hrvatskog društva i ako se oko toga slažemo, onda se možemo politički dijeliti na ljevicu, desnicu i centar, ali i u parlamentu rješavati probleme na miran način i u konačnici uz kompromise - naglašava Cipek.
Piše: Igor MIKULIĆ
PROGRAM OBILJEŽAVANJA
Pod geslom “Vukovar - mjesto posebnog pijeteta”
Program Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. ove godine obilježavat će se pod geslom "Vukovar – mjesto posebnog pijeteta". Službeni dio počeo je u petak, 13., i trajat će do 28. studenoga. Program sadrži 40-ak pojedinačnih događanja koja su prvi put podijeljena na glavni program i popratne sadržaje. Glavni dio odnosi se na tradicionalne sadržaje. Tako će 18. studenoga, na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, biti odana počast vukovarskoj žrtvi 1991. godine. Dan poslije obilježava se Dan sjećanja na žrtvu Borova naselja, a 20. studenoga je Dan spomena na žrtve koncentracijskih logora, čiji će se program odvijati u vukovarskom Veleprometu, kao i Dan odavanja počasti žrtvama Ovčare. Popratni program odnosi se na prigodne izložbe i sportske događaje posvećene žrtvi Vukovara. Gradonačelnik Ivan Penava podsjetio je kako Grad Vukovar nikada do sada nikomu nije upućivao posebne pozivnice za sudjelovanje u obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Zato je uputio poziv "svim građanima Hrvatske i svima onima koji se s pijetetom odnose prema žrtvi Vukovara da se 18. studenoga 2015. pridruže u Koloni sjećanja". Dodao je i da će grad učiniti sve kako bi svi oni koji dođu u Vukovar bili primljeni dostojanstveno. Kolona sjećanja će, kao i svake godine, nakon paljenja svijeća duž križnog puta iz '91, krenuti iz dvorišta vukovarske bolnice, poslije prigodnog programa, i kretati se vukovarskim ulicama, pješice 5,5 kilometara, do Memorijalnoga groblja žrtava iz Domovinskoga rata, gdje će biti položeni vijenci, a potom i služena sveta misa koju će predvoditi mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.
ISKLJUČIVOST
“Zaboravljeni” Siniša Glavašević
Ove je godine, ponovno zaslugom političke isključivosti, gotovo izostalo obilježavanje tradicionalne priredbe "Grad – to ste vi", posvećene novinaru Hrvatskog radija Vukovar Siniši Glavaševiću, ubijenom na Ovčari. Točnije, ta priredba doista je i izostavljena iz Programa obilježavanja ovogodišnjeg Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. Na taj propust upozorili su novinari, posebice i Hrvatsko novinarsko društvo, držeći to nedopustivim. Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava odgovorio je kako sjećanje na Sinišu Glavaševića nije u službenom dijelu programa jer se nitko nije odazvao tko bi tu priredbu predložio na javnom pozivu za sudjelovanje u programu. Međutim teško se oteti dojmu da to nije učinjeno zbog Bojana Glavaševića, koji je pomoćnik ministra branitelja Predraga Matića i sklon je drugoj političkoj opciji. Nakon što je Bojan Glavašević izjavio da je kao sin uvrijeđen postupcima Grada, Penava ga je prozvao za "skupljanje političkih bodova za svoga poslodavca preko svog ubijenog oca", a HND da čitav slučaj politizira i da se zbog izostanka priredbe treba stidjeti jer je HND proteklih godina bio suorganizator priredbe. Iz HND-a su reagirali riječima kako su to neistine. "Uz Gradsku knjižnicu Vukovar, Hrvatski radio Vukovar i Društvo hrvatskih književnika, HND je prije deset godina pokrenuo priredbu posvećenu Siniši Glavaševiću, ali je nije organizirao. Svake godine predstavnik HND-a pozivan je govoriti na priredbi. Zapravo, svake godine do prošle, kada je gradonačelnik Vukovara postao gospodin Ivan Penava i kada nas je organizator izvijestio da uobičajenih govora neće biti. Ove godine neće biti niti priredbe 'Grad – to ste vi', o čemu je HND doznao iz medija kada je takva odluka već donesena. I dalje smatramo da je to neoprostiva sramota za organizatore Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i uvreda novinarima poginulima u ratu te svim vukovarskim žrtvama", naveo je HND u priopćenju koje je potpisao predsjednik Saša Leković. Veći skandal ipak je izbjegnut jer će sjećanje na Sinišu Glavaševića s priredbom "Grad - to ste vi" biti održano u organizaciji Gradske knjižnice Vukovar tako što će sjećanje na Glavaševića i njegove kolege oživiti glumci koji će preko etera Hrvatskog radija Vukovar cijeli dan, od nula do 24 sata, čitati ulomke zapisa i novinarskih izvješća Siniše Glavaševića.
Ako se išta moglo naučiti iz ove predizborne kampanje, to je da onaj tko zaoštrava situaciju na ideološkim podjelama - gubi
Spomen na Vukovar mora biti dostojanstven. Čitav Domovinski rat i Vukovar posebno čine utemeljiteljski mit hrvatske države
TIHOMIR CIPEK