BABINA GREDA – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost proteklog je tjedna donio odluku o neposrednom sudjelovanju u sufinanciranju projekta održive gradnje „Izgradnja zgrade Općine Babina Greda“. Zahtjev za financijsku potporu Babogredci su podnijeli početkom rujna. Ukupna vrijednost investicije je 4,6 milijuna kuna, od čega za Fond prihvatljivi troškovi, koji se tiču zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, iznose 2,6 milijuna kuna. Od toga su iznosa odobrena sredstva pomoći u visini od 71,26 posto, odnosno 1,9 milijuna kuna. Osnovne tehničke karakteristike projekta prihvatljive Fondu, stoji u obrazloženju odluke, su: konstrukcijski dijelovi stropa i vanjskih zidova niske toplinske provodljivosti, što daje optimalne mjere toplinske zaštite, a stolarija je s prekinutim toplinskim mostom i ugrađenim IZO staklima, čime se postiže znatno manji utrošak energije za pokrivanje energetskih potreba objekta u odnosu na standardnu gradnju.

Preostala sredstva za gradnju nove zgrade osigurat će Općina Babina Greda iz svoga proračuna, a novac je, doznajemo od načelnika Josipa Krnića, već osiguran, zahvaljujući bioelektrani u poduzetničkoj zoni.

– Dobili smo uplatu u iznosu od 1,6 milijuna kuna od Uni Viridasa za prvu ratu za zemljište - kaže Krnić.

Nova Upravna zgrada, veličine oko 280 četvornih metara, bit će sagrađena na lokaciji bivše mljekare u središtu sela. Uz uredske prostorije imat će i dva poslovna prostora koja će Općina moći iznajmiti mladim poduzetnicima za start-up tvrtke, i izići im ususret da mogu lakše funkcionirati. A u dogledno vrijeme Babogredci namjeravaju osnovati i agenciju za razvoj. Rok završetka investicije je kraj 2016. godine. Za 15-ak dana, najavljuje Krnić, Općina kreće u postupak javne nabave i raspisivanja natječaja. Dodaje da će od 2018. godine sve zgrade javne namjene koje se budu gradile u Hrvatskoj morati zadovoljavati najmanje A razred energetske učinkovitosti.

– Naša nova Upravna zgrada Općine bit će A+ energetskog razreda, takozvana pasivna kuća, prva javna zgrada takve vrste u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a vjerujem i šire. To je bio pilot-projekt koji smo radili. Imat će fotonaponske panele na zelenom krovištu, dizalice topline, izolaciju, najmanji utrošak grijanja, proizvodit će struju sama za sebe, a višak će isporučivati u energetski sustav. Kroz određen broj godina ona bi sama sebe trebala isplatiti - zaključuje Krnić.M.Lešić Omerović