DONJI MIHOLJAC - Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prije nekoliko je dana potvrdila da je obavila novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu mjere 103 “Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice” te da je Kanaanu d.o.o. Donji Miholjac isplaćeno 4,956.455 kuna za ulaganje u opremanje objekta za preradu. IPARD novcem postojeći pogon opremljen je linijom za proizvodnju čipsa od krumpira sljedećim strojevima i uređajima: usipni koš s kalibratorom, transport-vrpca za transport krumpira do usipnog koša, punjač gajbi, punjač spremnika krumpira, sklop za rezanje krumpira i pranje listića, friteza, optički sorter i kotlovnica snage do 2 kW.

Informaciju o potpori za novo ulaganje potvrdio nam je i vlasnik Kanaana, Zvonko Popović, dodavši kako je ukupna investicija u modernizaciju proizvodnje u liniju čipsa iznosila oko 15 milijuna kuna te kako je, zahvaljujući tome, kapacitet proizvodnje u tvrtki povećan s nekadašnjih 350 na 1100 kilograma čipsa na sat, čime su uspjeli postići “dvostruko veću proizvodnju čipsa od najvećeg hrvatskog proizvođača”, ali i zaposliti desetak novih djelatnika. Zajedno s njima, tvrtka danas ima više od 100 zaposlenika, ali i bilježi za hrvatske pojmove pomalo nevjerojatne i impresivne poslovne rezultate, jer će godinu zaključiti s 15 do 20 posto većom proizvodnjom i prodajom svojih proizvoda nego što je to bilo prošle godine. S obzirom na dosad sklopljene poslove i narudžbe za njihove grickalice, izvjesno je već sada da će i iduća godina s isto tolikim postotkom i rezultatima nadmašiti ovu, u kojoj će se proizvesti oko 4500 tona čipsa, flipsa i drugih grickalica.

- Nedavno smo uspjeli sklopiti veliki posao s Penny Marketom u Mađarskoj, za proizvodne količine koje su gotovo na razini ukupne proizvodnje za domaće trgovačke lance, i neprestano širenje tržišta nama je najbolja potvrda kvalitete našeg rada - poručuje Popović, iz čije se tvornice u industrijskoj zoni Janjevci u Donjem Miholjcu proizvodi plasiranju diljem Europe: od Mađarske preko Slovačke, Češke, Poljske do gotovo svih zemalja bivše Jugoslavije.

Popović najavljuje i novi razvojni ciklus i investicije u sljedeće dvije godine, u kojima namjerava uložiti pet do šest milijuna eura u nove kapacitete i širenje biznisa.

Unatoč impresivnim poslovnim rezultatima, taj se poduzetnik već godinama bori s vjetrenjačama kada je riječ o zemlji za uzgoj krumpira kao osnovne sirovine za proizvodnju grickalica, pa tako danas Kanaan nema ni hektara u zakupu ili koncesiji! Zbog te apsurdne situacije Popović posljednjih godina dio krumpira za proizvodnju uvozi - “kao i drugi proizvođači čipsa, samo što mi to javno kažemo, a oni glume da je sve proizvedeno na domaćim poljima”, dodaje. Njegov problem s nestašicom domaćeg krumpira za proizvodnju čipsa i flipsa, unatoč brojnim zamolbama, posljednjih nekoliko godina nisu uspjeli (ili htjeli?) riješiti ni najmoćniji ljudi u državi kojima se, kaže, obraćao za pomoć.

- Kada hrvatskom proračunu i poreznim obveznicima bude potreban novac i kada se najam zemlje - za koju danas na području Grada Donjeg Miholjca “veliki” plaćaju smiješan iznos, između 200 i 300 kuna za hektar godišnje - počne naplaćivati po realnoj cijeni, nadam se da ću konačno i ja doći do kojeg hektara jer sam spreman za tu istu zemlju platiti deseterostruko veći iznos, iako nitko ne mari za to. Zašto se ne oslobodi smiješna zakupnina od 200 do 300 kuna po hektaru pa da imaju šanse dobiti zemlju i ljudi koji žele uzgajati dohodovnije kulture. Kada sam bio u politici, nisam dobio ni jedan hektar, a izgleda da se pošten odnos u politici i biznisu smatra glupošću. Strašno sam frustriran time što moram uvoziti krumpir, jer investiram puno novca u preradu, a do osnovne sirovine u svojoj državi ne mogu doći. Drugi je velik problem što naši mali proizvođači trenutačno ne mogu proizvesti dovoljno kvalitetan i jeftin krumpir jer većina nema sustava za navodnjavanje, a država ih ne potiče da se preusmjeravaju na profitabilnije kulture koje traži tržište, već ih poticajima usmjerava na ostanak na tradicionalnoj proizvodnji. Tako na kraju imamo rezultat da se već godinama ne može riješiti osnovni problem moje tvrtke: kako osigurati sirovinu u kraju koji ima mnogo neobrađene zemlje, a gdje ja, koji godišnje preradim više od 15.000 tona krumpira, već godinama ne mogu dobiti – ni jedan grumen! Možda je ipak rješenje baviti se politikom, ali onako kako to većina radi, kako bi se ovakvi apsurdi eliminirali. Nudim deset puta više nego “podobni”, no to nikog ne zanima jer imamo “fantastično” punjenje proračuna naplatom glupih kazni i maltretiranjem sitnih riba - ogorčeno zaključuje Popović.