Tragom vijesti da je jedan Talijan prodao svoju nekretninu u Hrvatskoj za 2,8 milijuna kuna i za taj novac kupio 10,5 kilograma zlata, razvile su se špekulacije isplati li se produktivnu imovinu pretočiti u zlato i može li to postati dominantan trend.

Razgovarali smo o tome s našim poznatim ekonomistom i dobrim poznavateljem kretanja domaćeg tržišta kapitala Stankom Dabićem.

- Odgovor na te špekulacije nije jednoznačan i potrebno ga je sagledati s više strana. Prvo treba odgovoriti što podrazumijevamo pod pojmom produktivna imovina, zatim koje su karakteristike zlata kao investicijske imovine i koji su rizici ulaganja u zlato. Pod pojmom produktivna imovina u svijetu investicija podrazumijeva se opipljiva imovina koja stvara prihod za investitora na temelju budžetiranja kapitala. Hotel, oprema ili nekretnina namijenjena tržištu, koji su u rukama investitora i stvaraju prihode na tržištu, odnosno profit ili gubitak, primjeri su produktivne imovine - kaže Dabić te navodi da nekretnina u kojoj investitor stanuje nije produktivna imovina jer ne stvara prihod na tržištu za vlasnika.

Uz produktivnu imovinu, svaki investitor dio viška sredstava ulaže i u financijsku imovinu. Financijsku imovinu čine dionice, obveznice, udjeli u fondovima i štednja. Kvalificirani investitori nastoje diverzificirati svoj portfelj ulažući u financijsku i produktivnu imovinu. Pod pojmom kvalificirani investitor u RH podrazumijeva se pravna ili fizička osoba čija netoimovina prelazi 1,5 milijuna kuna i za potrebe ulaganja raspolaže s najmanje 750 tisuća kuna (sto tisuća eura) gotovine. Razlog diverzifikacije, odnosno raspodjele u različite investicijske oblike imovine, namjera je da investitor smanji rizik te na taj način očuva i poveća vrijednost postojećeg kapitala. Sva imovina koja se iznosi na tržište izložena je nekom od rizika - kaže Dabić.

Iz svega se onda nameće pitanje: Što je zlato kao investicijska klasa i kojim se rizicima izlaže ulagač u zlato?

- Zlato je posebna vrsta robe i zasebna investicijska klasa. Kupnja zlatnih poluga i zlatnika zapravo nije investicija sama po sebi. Zlato se kupuje u svrhu očuvanja vrijednosti jer ono nema cijenu, odnosno cijena nije rezultat odnosa ponude i potražnje. Kada se kaže da je “porasla cijena zlatu”, to zapravo znači da je papirnati novac kojim se ljudi svakodnevno služe izgubio na vrijednosti i sada treba utrošiti više američkih dolara za kupnju zlata. “Cijena zlata” odražava koliko trebate uložiti američkih dolara za kupnju jedne unce (31,1 gram) zlata. Ako želite znati koliko košta gram zlata u kunama, treba istaknutu cijenu zlata u dolarima podijeliti s 31,1 i pomnožiti tečajem za dolar. Trenutna cijena zlata na burzi iznosi 1146,70 američkih dolara za uncu, odnosno 36,87 dolara za gram. Prema srednjem tečaju HNB-a, trenutno je to 255,89 kuna za gram zlata. Prema trenutnoj cijeni, 10,5 kg zlata s početka teksta vrijedi 2,7 milijuna kuna. To znači da je nominalna vrijednost koju Talijan trenutno drži u rukama za oko 100 tisuća kuna manja nego u trenutku kada je on prodao nekretninu i novac pretočio u zlato - kaže Dabić.

Taj slučaj, dodaje Dabić, pokazuje kako treba biti oprezan ako želite kupovati zlato u špekulativne svrhe, a ne u svrhu zaštite ekonomske vrijednosti imovine.

Kupnjom zlata u ekonomskom smislu investitor ne može povećati ekonomsku vrijednost svoje imovine nego je može samo sačuvati da ne dođe do smanjenja njezine vrijednosti. Za razliku od zlata, karakteristika produktivne i financijske imovine jest da investitor može ostvariti prinos/gubitak na svoje ulaganje. Ako hotel ili nekretnina stvara svake godine ekonomski profit, odnosno prinos koji je veći od stope inflacije, on povećava ekonomsku vrijednost imovine investitora. Preuzimanjem rizika, investitor se svjesno izlaže mogućnosti gubitka u svojim ulaganjima. Usporedimo kretanje “cijene zlata” s prosječnim kretanjem cijena dionica u sastavu indeksa Dow Jones u razdoblju od 1. siječnja do 29. listopada 2015.

Podaci iz grafikona (1) pokazuju da ulagač koji je svoj novac uložio u indeksni fond što prati strukturu indeksa Dow Jones u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 29. listopada 2015. nominalno povećao svoju imovinu za 7,4 posto. To znači da osoba koja je odlučila 1. siječnja 2014. prodati svoje dionice ili udjele u indeksnom fondu i sva sredstva uložiti u zlatne poluge ima nominalni gubitak za ukupno 15,4 posto (8,0 plus 7,4 posto). To je najbolji pokazatelj kako priče da je zlato najbolje i sigurno ulaganje ne drže vodu.

- Ako želite sigurnost za svoju imovinu, tada kupujte zlato. Tako ćete najbolje zaštititi imovinu jer investitor nikad ne može imati previše zlata. Zaštitom imovine kupnjom zlata investitor se svjesno odriče mogućnosti da ostvari prinos (poveća ekonomsku vrijednost imovine) od svojih ulaganja. Prinos se može ostvariti jedino svjesnim preuzimanjem rizika na tržištu, a tada u svom portfelju treba držati rizičnu produktivnu imovinu (nekretnine) i financijsku imovinu (vrijednosne papire i štednju). Sve je to u skladu s narodnom: Tko ne riskira, taj ne profitira. Zato svoje investicijske odluke donosite sami. Tražite pomoć stručnjaka u koje imate povjerenja i odluke prilagođavajte konkretnim okolnostima - zaključuje Dabić.