BABINA GREDA – Iako je, prema najavama vlasnika Pave Barića, minimljekara “Družba” u Babinoj Gredi početkom listopada trebala staviti ključ u bravu zbog nemogućnosti udovoljavanja rigoroznim uvjetima i prilagođavanja europskim standardima, proizvodnja je ipak nastavljena. Do obrata je došlo zbog zakonskih izmjena koje su sredinom rujna stupile na snagu.

- Proširenje mljekare i gradnja dodatnih prostorija bio je jedan od uvjeta za nastavak proizvodnje, koji nisam mogao ispuniti jer susjedna parcela nije u građevinskoj zoni. Međutim, izmjenama zakona prerađivačima koji prerađuju manje količine mlijeka omogućeno je da se istim prostorijama mogu koristiti u različite namjene, ali pod određenim uvjetima i vremenski odvojeno. Zato ću najvjerojatnije zadržati proizvodnju, ali u znatno smanjenom obliku, kako bih se uklopio u te okvire - kaže Barić. U pogonu bi zadržao dva-tri radnika i dnevno bi prerađivao od 1200 do maksimalno 1500 litara mlijeka. “Družba” bi nastavila proizvoditi dvije vrste polutvrdog sira – Baća i Bakin sir, te svježi sir, jer je Barić svoje brendove prodao mljekari u Trilju.

- Upravo idem na razgovore u Veterinarsku inspekcijsku službu, gdje ćemo razmotriti projekt i vidjeti je li to što sam osmislio izvedivo, a ako ne bude, onda se do kraja godine proizvodnja definitivno gasi - kaže.

A, uz preradu mlijeka, Pavo Barić upustio se u novi biznis, za koji vjeruje da ima velikog potencijala. Počeo se intenzivno baviti uzgojem crne slavonske svinje, a ovih je dana proizveo i svoj prvi pršut, s kojim je sudjelovao na Međunarodnom sajmu pršuta u Tinjanu.

– Meso crne slavonske svinje ima budućnost i sa županom Božom Galićem razgovarao sam o tome da se i Vukovarsko-srijemska županija aktivira, da u projekt uključimo što više proizvođača. Dogovarali smo posjet Španjolskoj, Njemačkoj, Mađarskoj kako bismo vidjeli njihova iskustva jer je jako važno da Županija stane iza naših uzgajivača crne slavonske svinje i da se ona brendira. Smatram da bi za naš kraj ona bila pokretač razvoja i turizma i gospodarstva - uvjeren je.

Na sajam se slilo gotovo 15 tisuća ljudi sa svih strana. Izlagali su i proizvođači španjolskog pršuta Pata negro, proizvedenog od svinje hranjene isključivo žirom, i prodavali ga po 1000 kuna za kilogram.

- To je njihova domaća svinja koja raste na otvorenom, u ekološkim uvjetima, i od Španjolaca slušamo tu priču koju mi Slavonci imamo, ali oni je znaju iskoristiti i prodati. Iza njih je stala i država, i njihov kraj i regija, i oni su od toga zaista uspjeli napraviti brend. Velik broj posjetitelja probao je Pata negru, pa dolazio k meni, pa ponovno odlazio do njihova štanda i u većini slučajeva zaključak je bio da je naš pršut bolji - kaže Barić.

Taj neumorni Babogredac svoje crne svinje uzgaja u naselju Kladavac, sedam kilometara od Babine Grede, koje se prostire uz šumu. Za preradu je spremno oko 120 svinja, a najbolje su kada dosegnu težinu od 170 do 200 kilograma. Barić svinje kolje u klaonici u Cerni, a svježe butove potom odvozi u Dalmaciju, u pršutanu Gradina u Studencima, gdje se dvije godine suše u kontroliranim uvjetima.

– Ako može Lonjsko polje, ako mogu Španjolci, Mađari na slobodnom držati svoje svinje, zašto ne bismo i mi mogli, u rubnim dijelovima naših slavonskih šuma? Uz čobana, uz nekakvu ogradu, svinje danju mogu biti na otvorenom, a navečer ih vraćati kućama. Smatram da za uzgoj crne slavonske svinje kod nas ima prostora; uz redovite kontrole, sve se može napraviti. Mi ne možemo ovo, ne možemo ono, zato nam mladi i odlaze u Njemačku trbuhom za kruhom, dok nam ovakav potencijal stoji neiskorišten, a mogao bi pokrenuti i oživiti Slavoniju - zaključuje Barić. Marija Lešić Omerović