OSTEOPOROZA POGAĐA GOTOVO 50 % ŽENA STARIJIH OD 50 I 90 % ŽENA STARIJIH OD 75 GODINA
Objavljeno 26. listopada, 2015.
Osteoporoza je prekomjerni gubitak kalcija i koštanog tkiva. Proces stvaranja i gubitka kosti uobičajeni je fiziološki proces koji se odvija kontinuirano tijekom cijelog života.
Kada stvaranje kosti postane sporije od gubljenja koštanog tkiva, dolazi do stanja nazvanog osteoporoza. Obično se otkrije kad blaga trauma izazove prijelom ili kada se na rendgenskoj snimci otkrije "isprana" kost. Znakovi koji mogu ukazivati na ovu bolest su bolovi u donjem dijelu leđa, gubitak na visini i pogrbljenost. Jedan od razloga zbog čega žene češće obolijevaju od osteoporoze je manja ukupna količina koštane mase od one u muškaraca. Dodatni problem u žena je i negativna bilanca kalcija koja je dvostruko veća nego prije menopauze. Zbog ovih razloga žene češće i ranije obolijevaju od ove bolesti. Žene predstavljaju 80 % oboljelih. Osteoporoza pogađa gotovo 50 % žena starijih od 50 i 90 % žena starijih od 75 godina. Rana postmenopauza ili ona do koje dolazi zbog kirurškog odstranjenja jajnika povećava rizik za oboljevanje. Gubitak koštanog tkiva zabilježen je i kod mlađih žena koje nemaju mjesečnicu tri mjeseca ili duže, žena s anoreksijom i nekih sportašica. Dodatno su ugrožene i žene koje nisu rađale. Procjenjuje se da dva milijuna muškaraca na svijetu ima osteoporozu, a tri milijuna su u rizičnoj skupini. Nakon 50. godine života ovaj poremećaj zahvaća gotovo 30 % muškaraca. Nizak rast i mršavost, slabi bedreni mišići i slaba ravnoteža, povećavaju rizik od osteoporoze kod oba spola. Bolesti koje smanjuju razinu testosterona također mogu pridonijeti povećanom riziku kod muškaraca.
Rizični čimbenici
Pušenje i konzumacija alkoholnih pića predstavljaju rizični čimbenik za ovu bolest, posebice kod žena poslije menopauze. Premala tjelesna težina je rizični čimbenik za nastanak osteoporoze i kod muškaraca i kod žena. U mladih žena s anoreksijom posebice je visok rizik od osteoporoze, posebno u slučaju menstrualnih poremećaja. Prehrana može imati bitan utjecaj na ublažavanje ili otežavanje bolesti. Nedostatak kalcija i vitamina D, neposredno pridonosi osteoporozi. Međutim, i prevelike količine, primjerice vitamina A u prehrani, mogu smanjiti gustoću kostiju. Veće količine natrija (primjerice pretjerano soljenje hrane) vežu kalcij pa smanjuju njegovu raspoloživost za ugradnju u kosti pa na taj način pomaže smanjenju čvrstoće kosti. Prehrana siromašna bjelančevinama također povećava rizik od osteoporoze. Pojačana tjelesna aktivnost usporava razvoj osteoporoze, no profesionalno bavljenje sportom u žena, zbog smanjene količine estrogena, može dovesti do ranijeg gubitka koštane mase. Osobe koje boluju od depresivnih poremećaja, zbog povećanih razina hormona kortizola, mogu imati povećani rizik od razvoja osteoporoze. Mnogi lijekovi mogu stvoriti uvjete koji smanjuju gustoću kostiju, npr. kortikosteroidi, tiroidni hormoni, antiepileptici, antacidi. Fotokemijsko djelovanje sunca na kožu primarni je izvor vitamina D. Formiranje kosti je na vrhuncu ljeti, a lomovi kostiju zimi. U ljudi koji izbjegavaju izlaganje suncu kako bi spriječili rak kože, a pogotovo ako su stariji, može doći do manjka vitamina D. Ispitivanja su potvrdila da genetski čimbenici pomažu u određivanju gustoće kostiju. Otkriven je i gen koji utječe na metabolizam vitamina D i četverostruko povećava rizik od osteoporoze.
Simptomi
Mnoge žene zamjenjuju osteoporozu s artritisom i vjeruju da moraju pričekati simptome kao što su otekli i bolni zglobovi prije nego što posjete liječnika. Često se osteoporoza javlja vrlo dramatično - prijelom kralježaka, kuka, podlaktice, ili bilo koje kosti. Ti se prijelomi često javljaju nakon naizgled manjih trauma. U kasnim fazama bolesti česti su bol, disfiguracija i slabost. Nakon velikog gubitka kalcija, kralješci počnu kolabirati te postupno dovode do pogrbljenog držanja koje se naziva kifoza. Iako je obično bezbolna, bolesnici izgube na visini i do 15 cm.
Kako bi se osteoporoza dijagnosticirala na vrijeme preporučuje se mjerenje gustoće kostiju (denzitometrija) za sve žene starije od 65 godina, žene u postmenopauzi s jednim ili više rizičnih čimbenika za nastanak osteoporoze, ili žene koje su imale prijelom te za žene koje su na dugoročnoj nadomjesnoj hormonskoj terapiji.
Frakture su najčešća i najozbiljnija komplikacija pri osteoporozi. Česti su prijelomi kralježaka i kuka. Do prijeloma kralježaka može doći i bez pada ili ozljeda (kompresijski prijelomi). Kompresijski prijelomi mogu izazvati jaku bol i potreban je dug oporavak. Ponekad je bol relativno blaga, a kompresija kralješka minimalna. Međutim, s vremenom manja kompresija može izazvati znatan gubitak visine i pogrbljeno držanje. Prijelomi kuka, koji su drugi najčešći oblik prijeloma pri osteoporozi, obično nastaju zbog pada. Iako se većina ljudi relativno oporavi nakon kirurškog liječenja, prijelomi kuka mogu dovesti do invalidnosti pa čak i do smrti zbog postoperativnih komplikacija. doc.dr.sc. Senka Samardžić, dr.med. specijalist javnog zdravstva
Znakovi koji mogu ukazivati na ovu bolest bolovi su u donjem dijelu leđa, gubitak na visini i pogrbljenost
Prevencija
Pazite na primjeren unos kalcija i vitamina D. Što je veća koštana masa, manja je vjerojatnost od prijeloma kasnije u životu. Maksimalna koštana masa djelomice ovisi o naslijeđenoj sposobnosti stvaranja kostiju, količini potrošnje kalcija i vježbanju. Žene prije i nakon menopauze koje uzimaju nadomjesnu hormonsku terapiju moraju uzimati najmanje 1200 miligrama kalcija i 400 jedinica vitamina D svaki dan. Žene u postmenopauzi koje nisu na nadomjesnoj hormonskoj terapiji i žene u kojih postoji rizik od osteoporoze izazvane steroidima moraju uzimati 1500 mg kalcija i 800 jedinica vitamina D dnevno. Muškarci mlađi od 65 godina moraju uzimati 1000 mg kalcija svaki dan, a muškarci stariji od 65 godina 1500 mg. Izvor kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi, ali mogu se uzimati i dodaci hrani s kalcijem. Ti su dodaci djelotvorni, kao i kalcij iz hrane. Nisu skupi, obično se dobro podnose i apsorbiraju, ako se pravilno uzimaju. Ponekad mogu izazvati zatvor. U tom slučaju moraju se uzimati s više vode. Dobri su prehrambeni izvori kalcija obrano mlijeko, polumasno i punomasno mlijeko, polumasni jogurt, švicarski sir, cheddar i ricotta, brokola, dimljeni losos s kostima te sok od naranče i drugi proizvodi. Vježbanje može pomoći u izgradnji jakih kostiju i usporavanju gubitka koštanog tkiva. Pušenje povećava gubitak koštanog tkiva, vjerojatno zbog smanjenja količine estrogena koje tijelo proizvodi i smanjene apsorpcije kalcija iz crijeva. Nadomjesna hormonska terapija najvažnije je sredstvo za smanjenje rizika od osteoporoze tijekom i nakon menopauze. Više od dva alkoholna pića dnevno mogu smanjiti formiranje kostiju i smanjiti tjelesnu sposobnost apsorpcije kalcija. Ne postoji jasna veze između umjerenog konzumiranja alkohola i osteoporoze. Umjereno konzumiranje kofeina, dvije ili tri šalice kave dnevno, neće štetiti pod uvjetom da prehrana sadrži adekvatnu količinu kalcija.