Novosti
NA SEZONSKIM POSLOVIMA LJETOS JE RADILO 6500 SLAVONACA

Povratak sezonaca s mora: Nakon
pola godine rada u kuhinji do sljedeće
sezone za život ima 24.000 kuna
Objavljeno 12. listopada, 2015.
Žene u srednjim ili još starijim godinama sve se više odlučuju za brigu o starijim osobama na moru

Iako su i pola godine radili na moru, Jadran i plažu su malo ili nikako vidjeli, nego su se naradili po kafićima, kampovima, restoranskim i hotelskim kuhinjama, vešerajima, sobama... kao konobari, (pomoćni) kuhari, sobarice, čistačice... da zarade “za prezimjeti” pa nagodinu, na proljeće, na pragu ljeta, ponovno na rad na obalu i otoke.

Sezonski radnici na nekoliko su mjeseci, uobičajeno, smanjili nezaposlenost, pa ona u ovom trenutku, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broji oko 263.980 osoba. Prema podacima HZZ-a, tijekom prvih osam mjeseci ove godine na sezonskim poslovima zaposleno je gotovo 40.000 osoba, točnije njih 39.872, a izvan mjesta prebivališta njih 13.422, od čega se na Slavonce odnosi oko 6500.

- Broj osoba koje se zapošljavaju na sezonskim poslovima izvan mjesta prebivališta podjednak je kada promatramo isto razdoblje – u prvih osam mjeseci, i u 2013., 2014. i 2015. - ističu u HZZ-u.

Slično je i s usporedbom broja sezonaca iz Slavonije u te tri godine, a on se kreće od 6300 do 6500. Do kraja kolovoza 2015., navode u Zavodu, bilo je 1920 novoprijavljenih osoba koje su se vratile sa sezonskog zapošljavanja (izravno iz radnog odnosa). “Od toga je 256 osoba s područja Slavonije”, kažu u HZZ-u te ističu da će uređene podatke o povratku sezonaca do kraja rujna imati početkom ovoga tjedna. Upravo će taj broj s kraja rujna potvrditi najveći povratak sezonaca.

Na minimalcu, bez stana i prehrane

Sanja Ž. iz okolice Osijeka još nije među onima kojima je sezona završila. S juga Dalmacije treba se vratiti idućih dana. Zaželjela se svog doma, obitelji i Slavonije jer na more je otišla raditi još u travnju, u kuhinju jednog restorana, kamo ide već godinama jer se još u početku pokazala kao dobar i pouzdan radnik pa poslodavac na nju otada neizostavno računa na poslovima (pomoćnog) kuhara. A, i ona na taj posao jer je nezaposlena, a školuje sina studenta.

– Vremena kada se u sezoni moglo dobro zaraditi su prošla. Dobar dio sezonaca radi za minimalac uz, istina, prijavu jer se poslodavci boje inspekcija. Oni što ne rade za minimalac, rade za oko 3000 kuna, a 'plafon' je plaća od 4000 kuna, no to znači da radiš i po 12-15 sati dnevno, bez ijednog slobodnog dana - kaže iz iskustva naša sugovornica jer i ona radi za 4000 kuna. Ipak, kaže, ona ima tu sreću da joj je poslodavac osigurao besplatan smještaj i hranu, dok su se brojni sezonci za to morali sami pobrinuti, o svome trošku, pa od zarađenog malo mogu ponijeti kući.

– Osim što nema više dobre zarade na moru, nema više ni toga da radiš samo onaj posao koji si ugovorio, nego radiš sve: radiš u kuhinji, glačaš, ideš u kupovinu namirnica i drugo. Žene u srednjim ili još starijim godinama, kojima je takav rad ipak naporan, sve se više odlučuju za čuvanje starijih na moru i tu dobro zarade, i po 5000 kuna mjesečno - kaže Slavonka Sanja.

Kad podvuče crtu, za šest mjeseci rada na moru ona je zaradila 24 tisuće kuna, i njoj je to, dodaje, dovoljno, da s djetetom preživi do početka iduće sezone.

– Ma, nema tu dovoljno mi je ili nije, mora mi biti dovoljno - kaže. Sretna je, dodaje, što joj, zbog osiguranog stana i prehrane, zarađena plaća ostaje gotovo nedirnuta.

– A, što se tiče kupanja i plaže, otišla sam samo nekoliko puta. Uostalom, nisam za to primarno ni otišla na more - kaže Sanja.

Slavonci su dobri radnici

Na upit zašto poslodavci iz Dalmacije preferiraju radnike iz Slavonije, Sanja kaže da Slavonci slove kao dobri, odgovorni radnici, koji ozbiljno prihvaćaju povjereni posao i odgovornost te da ih krasi skromnost, okretnost, snalažljivost.

– Tamošnji poslodavci znaju da se na nas mogu osloniti, da ne odustajemo tako lako - kaže Sanja.

Predstojnik HZZ - Područnog ureda Osijek Željko Bugarić kaže kako je s područja koje pokriva ovaj ured ove godine na sezonski rad otišlo približno 3000 osoba, što je slično prošlogodišnjem broju.

– Sada je u našoj evidenciji oko 29.000 nezaposlenih, što je mnogo manji broj nego prije godinu i pol dana, u ožujku 2014., kada smo imali registriranih više od 40.000 nezaposlenih. Od tada je taj broj padao, a u rujnu 2014. nešto porastao zbog povratka sezonaca s rada na moru, dakako. Očekujemo da će nakon povratka ovogodišnjih sezonaca, ali i mladih koji se prvi put prijavljuju u našu evidenciju jer su gotovi sa školovanjem, broj nezaposlenih pri našem uredu ići do približno 32.000 osoba, ne više, a zahvaljujući nizu mjera - kaže Bugarić, potvrđujući da sezonci iz Slavonije tradicionalno slove kao dobri radnici.

Suzana ŽUPAN
VLADINA MJERA - STALNI SEZONAC

Među Vladinim je mjerama zapošljavanja, a vezano uz sezonski rad, i stalni sezonac. Takva vrsta sezonskog radnika iz paketa je mjera “Važno je očuvati radno mjesto”. Mjera stalni sezonac temelji se na sufinanciranju doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje (MO) stalnim sezonskim radnicima. “Kod stalnog sezonca poslodavac tri godine na po šest mjeseci zapošljava istog sezonca koji ima benefite kroz produženo osiguranje i drugo, dok su benefiti poslodavcu da na takav način na duže vrijeme ima provjerenog radnika jer to sve više poslodavcima postaje problem”, kaže predstojnik osječkog Područnog ureda HZZ-a Željko Bugarić. Ciljane skupine za ovu mjeru su osobe koje su kontinuirano radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod poslodavca raditi najmanje tri sezone, ili su prethodno radile tri sezone bez obzira na to jesu li imale status stalnog sezonca. Vladina subvencija poslodavcu odnosi se na 100 posto troška produženog osiguranja za prva tri mjeseca, a sljedeće razdoblje u najdužem trajanju od tri mjeseca 50 % produženog osiguranja, dok je subvencija stalnom sezoncu novčana pomoć najduže za razdoblje od šest mjeseci produženog MO u iznosu utvrđenom odlukom Vlade RH.

Sezonci

iz Slavonije tradicionalno slove kao dobri radnici

Željko Bugarić

predstojnik osječkog Područnog ureda HZZ-a

Među sezoncima ima svih stručnih sprema i zanimanja, no to su ipak većinom radnici niže stručne spreme. Prošla su vremena kada su se među sezoncima tražili samo konobari, kuhari, sobarice i čistačice. Sada se traže i animatori, vrtlari, vozači, prodavači, jedna puno šira paleta zanimanja za sezonski rad na moru, u hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike