Znanstvenici još ne znaju imaju li dva najčešće korištena lijeka za gripu, Rocheov Tamiflu i GlaxoSmithKlineova Relenza, ikakvog učinka u suzbijanju sezonskih epidemija, odnosno pandemija te bolesti, zahtijevajući stoga hitna i pouzdana klinička ispitivanja, piše Index.hr. Vlade diljem svijeta gomilaju zalihe takvih lijekova koji su bili u širokoj upotrebi za vrijeme pandemije svinjske gripe H1N1 2009. i 2010. godine, iako tada nisu provedena ispitivanja s nasumično odabranim pacijentima pa nema mnogo dokaza o efikasnosti takve terapije. Time je izgubljena sjajna prilika kakva se vjerojatno neće ponovno ukazati, upozorili su stručnjaci na čelu s direktorom Wellcome Trusta Jeremyjem Farrarom prilikom objave izvješća o uporabi takvih lijekova protiv gripe, takozvanih inhibitora neuraminidaze. "Za vrijeme pandemije H1N1 kupljene su i distribuirane velike količine Tamiflua, a mi ne znamo je li to bio ispravan potez", naglasio je Chris Butler, stručnjak Oxforskog sveučilišta za klinička ispitivanja i jedan od voditelja istraživanja. "Dok ne provedemo ispitivanja, ne znamo uistinu kako bismo trebali postupiti - a do sada smo propustili velike prilike ne probirući nasumce pacijente (za potrebe ispitivanja) u početnoj fazi pandemije." U izvješću o dokazima u prilog liječenju sezonske gripe antivirusnim lijekovima stručnjaci su utvrdili da ti lijekovi zaista značajno smanjuju broj smrtnih ishoda kod hospitaliziranih pacijenata, posebno onih koji počnu s liječenjem najkasnije 48 sati nakon što su se razboljeli. To je možda ključno kod epidemije gripe, kazali su Farrar i Butler novinarima na brifingu u Londonu. Dokazi također upućuju na zaključak da antivirusni lijekovi mogu skratiti trajanje simptoma sezonske gripe za 14 do 17 sati, kazala su dvojica stručnjaka, ali to, prema njihovu mišljenju, nije argument u prilog rutinskom propisivanju tih lijekova svim pacijentima, budući da korist možda neće biti veća od pratećih rizika, osim u posebno ozbiljnim slučajevima.