Objavljeno 7. listopada, 2015.
Ako postoje poticaji za kupnju električnog auta, mora biti novca i za poticanje rađanja, kaže demograf Živić
Vezani članci
PREDSTAVILI IZBORNI PROGRAM “5+HRVATSKA”
Licitacija predizbornim obećanjima i iznosima je počela – Domoljubna koalicija najavljuje da će, dobije li vlast, novorođenčadi davati po 1000 eura, a premijer Milanović na to je odreagirao riječima: “Mi ćemo dati 1100 eura, ali neka objasne odakle”.
Još ti iznosi zvone u ušima, a već stižu novosti o još primamljivijim iznosima na tu temu – Grad Crikvenica odlučio je rođenje svakog trećeg i idućeg djeteta počastiti s – 30.000 kuna. Crikvenički gradski oci pojašnjavaju to demografskim namjerama – da je to grad sa svega 11.000 stanovnika te da godišnje u njemu umre 140 osoba, a rodi se svega 80 djece. Novčanu, jednokratnu pomoć novorođenčadi isplaćuju gotovo svi gradovi i općine. Dok se taj iznos u Slavoniji uglavnom “vrti” oko 1000 kuna, u Zagrebu će za prvo dijete roditelji dobiti 1800 pa sve do 54.000 kuna za treće. U Osijeku je iznos naknade 1000 kuna, a viši je jedino za one socijalno ugrožene, odnosno korisnike novčane naknade Centra za socijalnu skrb, koji dobiju 3000 kuna. U općinama poput Vira za trećerođeno dijete dobiva se 22.500, a pojedina mjesta na Korčuli za treće dijete daju čak 60.000 kuna.
Dvije Hrvatske
Grad Đakovo novorođenčadi isplaćuje po 1000 kuna, a njegov gradonačelnik Zoran Vinković darežljivost Crikvenice komentira riječima:
- Čitavo vrijeme tvrdim da postoje dvije Hrvatske, jedna bogata i jedna siromašna, a da je najsiromašniji dio Slavonija, da je ova država potpuno centralizirana i da je nužno uvesti decentralizaciju. U tim uvjetima Grad Đakovo imao bi prihod od PDV-a i poreza na dobit pa svakom novorođenom djetetu ne bi davao ni 1000 kuna ni 1000 eura nego mnogo više. Da imamo proračun 200 milijuna kuna, kao što ga imaju neki primorski gradovi i neki veliki gradovi, onda bi na ime te naknade davali i 50.000 kuna - kaže Vinković, ali i poručuje: “Djeca se trebaju rađati iz ljubavi, a ne zbog naknada.”
I najsiromašnija općina Đakovštine, Levanjska Varoš, čiji je izvorni proračun preskromnih 400.000 kuna, kaže načelnik Slavko Tidlačka, izdvaja za novorođenčad po 1000 kuna. “Tu naknadu roditeljima isplaćujemo krajem godine, a godišnje to u prosjeku bude za petero do osmero djece”, kaže Tidlačka. I taj broj novorođenčadi potvrđuje krajnje crnu demografsku sliku tog područja koje slovi za najnenaseljeniji kraj Đakovštine – na 136 km2 samo je 1000 stanovnika, no stvarni broj onih koji ovdje stalno žive još je i manji – oko 900. Naknadu za novorođenčad isplaćuju i u Općini Gorjani, a načelnik Ivan Lović kaže kako je ona za prvo i drugo dijete 1000, a za treće i svako iduće 2000 kuna. Godišnje se u dva naselja ove općine rodi 10 do 15 djece, a Lović priznaje da isplata zasad nije povećala natalitet, no da roditeljima dobro dođe. “Ipak, najpametnije je na ovu temu ovih dana rekla jedna gospođa – neka država stvori uvjete za nova radna mjesta pa ovakve mjere neće biti potrebne”, kaže Lović.
Činjenje i nečinjenje
Dok dio demografa drži da naknade neće povećati broj rađanja, dio smatra suprotno, ali gledano dugoročno i uronjeno u druge pronatalitetne mjere. Smatra to i demograf dr. Dražen Živić, s Instituta Ivo Pilar, u Vukovaru.
– Osnovno je tu pitanje činjenja i nečinjenja. Jer, ako ne činite ništa, neće se ništa niti dogoditi. Načelno sam za to da će svaka mjera koja ide u prilog poticanju nataliteta imati pozitivan učinak, naravno, ne već sutra nego kroz neko vrijeme. Kada neki grad/općina donese odluku o takvim naknadama, dijete još nije rođeno, no filozofija je da roditeljima pomogne u odluci. Ta mjera neće presuditi kod planiranja djece, no u jedinstvu s drugim mjerama bit će poticajni čimbenik da se takva odluka donese - kaže Živić.
Na Milanovićevu reakciju na HDZ-o obećanje o 1000 eura kaže da takve poruke ne treba slati.
– Nisu dobre poruke da novca za takve svrhe nema. Novca ima, ali je krivo raspoređen, no za drugačije posložiti stvari potrebna je politička volja. Jer ako postoje poticaji za kupnju električnog automobila i to 70.000 kuna, onda mora biti novca i za poticanje rađanja. Ako imamo Fond za energetsku učinkovitost, onda otvorite i fond za natalitet - poručuje Živić, i tvrdi da naknade za novorođenčad moraju pratiti i mjere kao što je pojeftinjenje dječje hrane, vrtića, radne sigurnosti majki...
Lani je u Hrvatskoj rođeno 39.627 djece, 312 manje nego godinu prije, najmanje u povijesti.
Suzana ŽUPAN
LOVAS REKORDER S 12.000 KUNA
Općina Lovas na hrvatskom istoku zasigurno prednjači po iznosu koji izdvaja za novorođenčad rođenu u selima Lovas i Opatovac. Riječ je, naime, o nemalim svotama koje dosežu i do 12.000 kuna. U Lovasu i Opatovcu za svako se prvo novorođenče u obitelji odmah isplaćuje jednokratna novčana potpora od 3000 kuna, ali u iduće četiri godine roditelji dobivaju dodatnu potporu, još po 1000 kuna godišnje. Za drugo dijete u obitelji potpora iznosi 4000 kuna odmah po rođenju, a potom još po tisuću kuna u iduće četiri godine, a za treće dijete 5000 kuna i također dodatnih 4000 kuna. Za četvrto i svako sljedeće novorođenče u obitelji Općina Lovas odmah isplaćuje jednokratnu naknadu od 6000 kn, dok će u idućih četiri godine, roditelji dobiti po još 1500 kuna, što, dakle, u konačnici iznosi 12.000 kuna.(S.B.)
NAKNADE OD 500 DO 2000 KUNA
- U Belome Manastiru naknade za novorođenčad iznose 500 kuna - kaže zamjenik gradonačelnika Marko Bogatić. Dvostruko su izdašniji u Donjem Miholjcu i Valpovu, gdje je ta naknada 1000 kuna, a isti iznos roditelji za novorođeno dijete dobivaju i u Županji. Grad Belišće pronatalitetnu politiku vodi naknadom od 2000 kuna za svako novorođenče.(I.G./M.L.O/L.A.)