ĐAKOVO - Od 1. listopada 2012., kada je na snagu stupio Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, do 2. listopada ove godine broj predstečajnih predmeta, prema Fininim podacima, približno je 9000. Iznos prijavljenih obveza je 81,1 milijardu kuna, a broj zaposlenih prema prijavi dužnika veći je od 66.000. Plan financijskog restrukturiranja prihvaćen je za 457, a nagodba sklopljena za oko 2300 predmeta. Riješenih predmeta je oko 8000, što uključuje i odbačene prijedloge za otvaranje postupka nagodbe, kao i obustavljene postupke, a onih u radu je oko 1000. Gledajući po županijama, na pet slavonskih odnosi se približno 1500 predmeta predstečajnih nagodbi, što je šestina ukupnog broja. Po djelatnostima, najviše je predstečajnih predmeta u trgovini na veliko i malo, slijede građevinarstvo i prerađivačka industrija, a poljoprivreda (gdje su i šumarstvo i ribarstvo) na svojevrsnoj je sredini ljestvice s 301 predstečajnim predmetom. Broj prijavljenih obveza tu je oko 2,5 mlrd. kuna, a broj zaposlenih prema prijavi dužnika oko 1900 radnika.

Dugogodišnji stečajni upravitelj i povjerenik u predstečajevima Zdravko Grubeša ocjenjuje da su među poljoprivrednicima u predstečaju najviše mljekari, vlasnici farmi muznih krava.

- Najviše duguju HBOR-u, komercijalnim bankama, dobavljačima, a država je očistila svoja potraživanja - kaže Grubeša. Uz ostalo, on je povjerenik u nagodbi za jednog mljekara s farmom muznih krava u okolici Đakova. Nagodba je sklopljena, vjerovnici su farmeru oprostili dio dugova, iznjedren je i reprogram pa mu u novonastalim uvjetima dijelom oproštene, a dijelom reprogramirane obveze počinju pristizati nagodinu. Najveći vjerovnici su mu HBOR i komercijalne banke.

- Kod mljekara su uvijek najveći problemi vezani uz banke, kredite. Ni jedan mljekar nije dužan državi. Ima obveza i prema dobavljačima, no to je deset posto u odnosu prema ukupnim obvezama. Ta skupina poljoprivrednika obično ima četiri-pet kredita – za podizanje farme, za strojeve…, i kada toliki anuiteti dospiju – to je nemoguće servisirati. Uz to, neka padne cijena mlijeka, a to se događalo, eto vraga! - kaže Grubeša o prosječnom profilu poljoprivrednika u predstečaju.

Posebna su priča krediti HBOR-a iz Operativnog programa, koji su se pokazali u svoj svojoj manjkavosti.

- Mnogi su, naime, mislili, jer su to krediti državne banke, da je to nešto poklonjeno i da će ih država oprostiti. No to je krivo polazište već u startu jer i HBOR se ponaša kao i svaka druga banka i potražuje svoje. I to je dokaz da je na djelu, neka se nitko ne uvrijedi, slaba financijska pismenost i ona je odvela u takvu lakoću zaduživanja. Nadalje, predstečaj zahtijeva i opsežnu papirologiju i papirnatu pripremu, a prosječan poljoprivrednik, znamo, zazire od administracije i papira - ocjenjuje Grubeša.

Praksa kaže da su poljoprivrednici, mljekari, zaduženi u pravilu za 2,5 - 3 milijuna kuna, pri čemu se na HBOR odnosi 50 i više posto obveza. Nadalje, tu su i potencijalne obveze - kao vjerovnik javlja se i HAMAG, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, što joj je zakonska obveza jer je dala garanciju, pa proizlaze obveze po garanciji. No poručuje Grubeša, i kada prođe suštinska nagodba, to ne znači da će dužnik, u ovom slučaju poljoprivrednik, kriznu situaciju preživjeti.

Za predsjednika Sindikata PPDIV-a Šimu Oreškovića predstečaj u poljoprivrednoj tvrtki nema svrhe bez strukturnih promjena.