Osamdeset i dvije godine – prosječna je dob 240 korisnika Doma za starije i nemoćne osobe u Đakovu. U ovoj je ustanovi, zadnji su podaci iz 2014., 11 korisnika u dobi od 95 do 99 godina, čak 48 korisnika je u dobi od 85 do 89, a 66 ih je u dobi od 80 do 84 godine.

Dobna struktura i ovog doma ide u prilog najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema kojima se u zadnje tri godine za petinu, za čak 20 posto, povećao broj starijih od 85 godina. To je najbrže rastuća dobna skupina u Hrvatskoj u zadnje tri godine. Primjećuje to i ravnateljica đakovačkog Doma za starije i nemoćne Branka Barna u 22 godine svoga rada.

– Rezultat je to bolje zdravstvene skrbi, većeg životnog standarda, mi kao ustanova pružamo adekvatnu skrb, a i samo društvo više je senzibilizirano za starije - kaže Barna.

Uvelike je, dodaje, uznapredovala skrb prema starim osobama.

– Govorim to i na našem primjeru, počevši od pomagala, od toga da smo prije imali jednog, a sada imamo tri liječnika, prije nismo imali fizioterapeute koje sada imamo, vodi se računa o primjerenoj prehrani za treću životnu dob, uvjeti života su dobri – čisto je, toplo, vodi se računa o svemu – od rublja do slobodnih aktivnosti među kojima, uz uobičajene sadržaje poput zbora, vezilja... Imamo i grupe za dosjećanje i grupe za tugovanje - kaže Barna.

- Tu starosnu dob doživljavaju sada naraštaji rođeni u “baby boomu” nakon I. svjetskog rata, nakon 1918., kada se muškarci vraćaju svojim kućama, obiteljima, nastupa mirnodopsko vrijeme i situacija se stabilizira, sklapaju se brakovi, a oni otprije sklopljeni ulaze u stjecanje potomstva i slijedi “baby boom” razdoblje, pojašnjava najbrži rast ove dobne skupine demograf dr. sc. Dražen Živić, s Instituta Ivo Pilar u Vukovaru. Tu dobnu skupinu čine generacije rođene (krajem) 1910-ih, 1920-ih i 1930-ih. Desetljeća su to koja se nalaze u ranoj podetapi demografske tranzicije – mortalitet se značajno smanjuje, a natalitet je još uvijek relativno visok. Živić kaže kako će popis stanovništva 2021. pokazati da će broj osoba starijih od 65 godina nadmašiti broj osoba starijih od 14, tj. da će broj star(ij)ih biti veći od broja djece, a to vodi ka tzv. obrnutoj piramidi koja počiva na vrlo uskoj bazi rađanja, a završava na velikom broju starih osoba.

– U takvim uvjetima vi nemate demografsko obnavljanje, sve je manje onih koji mogu rađati i bit će još gore ako se ništa ne promijeni u odnosu prema toj problematici, upozorava Živić. “Nacija smo u dubokoj demografskoj starosti – samo je jedan korak iznad te razine – izrazito duboka demografska starost, i tome smo vrlo blizu”, alarmira Živić, te upozorava kako ćemo za 15-ak godina biti nacija s više od 30 posto staračkog življa.

– Populacija u kojoj je udio starog stanovništva do 12 posto mlada je populacija, sve što je iznad tih 12 posto je stara, a mi smo već iznad 20 posto - kaže Živić. Za sve veću duljinu života kaže da je skup brojnih čimbenika – od kvalitete zdravstvene skrbi, bolje prehrane, višeg standarda života, kulturoloških faktora…

Dok su stariji od 85 najbrže rastuća dobna skupina, ukupan broj stanovništva, tvrde u DZS-u, u zadnje tri godine pao je za čak 42.000 stanovnika. Izgubili smo grad približne veličine Vinkovcima. Lani je u RH rođeno najmanje djece otkad se vode statistike - samo nešto više od 39.000. S druge strane, u RH umire oko 12 osoba na 1000 stanovnika, što je jedna od viših stopa u Uniji. Ukupna starost stanovništva također raste - stanovnik RH sredinom 2014. u prosjeku je imao 42,4 godine – muškarac 40,5, a žene 44 godine, čime se svrstavamo među najstarije stanovništvo u Europi. Demograf Živić podsjeća da su najstarije stanovništvo Japanci.

– Dugo su godina provodili restriktivnu populacijsku politiku, a istovremeno im je standard značajno rastao. Hrvatska je prema nekim pokazateljima s dostignutom razinom starosti među čak prvih 10-20 nacija no kod nas je problem, ne treba smetnuti, mala populacijska masa, ističe Živić. U odnosu na 1991., stanovništvo je prosječno starije pet godina.

Specijalist školske medicine dr. Ivanka Košta Plavčić, brzi rast dobne skupine iznad 85, odnosno sve veću duljinu životne dobi, pojašnjava boljom zdravstvenom skrbi, općenito boljim uvjetima života, većom brigom i većim mogućnostima liječenja i kontrola, kao i uvođenjem preventivnih programa. Na upit o tome imaju li današnje mlade generacije kulturu prema starosti, starim osobama, dr. Košta Plavčić kaže kako je ta kultura u padu, tj. ovisi od osobe do osobe.

– Moja generacija i one bliske njoj, a rođena sam 1974., imali smo veće poštovanje prema starijima - ocjenjuje dr. Košta Plavčić.