Regija
U ORGANIZACIJI BRODSKOG INSTITUTA ZA POVIJEST SLAVONIJE, SRIJEMA I BARANJE

Simpozij o slavonskim šumama kroz povijest
Objavljeno 2. listopada, 2015.

SLAVONSKI BROD - Podružnica Instituta za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda organizirala je simpozij vezan uz povijest okoliša, a tema su slavonske šume. Riječ je o istraživanju interakcije između čovjeka i šume. Najveća intervencija čovjeka dogodila se u 19. stoljeću, tijekom kojeg je prekrivenost šumama sa 70 pala na 35 posto. U godini kada Hrvatska obilježava 250 godina organiziranog šumarstva, o slavonskoj šumi od antike do 20. stoljeća na skupu izlažu povjesničari, šumari, arheolozi, etnolozi, povjesničari književnosti i umjetnosti iz Hrvatske, Srbije i Slovenije. Stanko Andrić, govoreći o šumi Garavica na slavonsko-turskom pograničju, kaže kako se u srednjem vijeku napučeno i gospodarski razvijeno područje stare Križevačke i Virovitičke županije transformiralo u pustu zemlju na kojoj su prirodne sile preuzele primat nad čovjekovim aktivnostima. Taj se “povratak prirodi” manifestirao neograničenim bujanjem raslinja i u konačnici rastom šumâ na širokom graničnom pojasu.

Tajnik znanstvenog skupa, Dinko Župan, navodi kako su u osmanlijsko vrijeme korištene šume kestena. “Prvi ušećereni kesten u Francuskoj pojavljuje se u 19. stoljeću, čime su se hvalili, a kod Osmanlija je ta slastica bila poznata u 13. stoljeću. U to vrijeme mnoge su se age na požeškom području obogatile trgovinom kestena”, kaže Župan.

Šume su izgradile i kulturne institucije. Od hrastovih šuma Đakovačke biskupije sagrađena je đakovačka katedrala, gimazije, Akademija znanosti i umjetnosti... U 19. stoljeću se šuma eksploatira i zapošljava mnoštvo ljudi. Iz Slovenije su dolazili rezati stabla, a naši su ljudi kirijašili, za što su plaćani dukatima. Otuda našim snašama dukati, pojašnjava Župan. U Francuskoj i Njemačkoj je slavonski hrast poznat od 19. stoljeća kada je korišten za proizvodnju bačvi. Spačvanski bazen i hrast lužnjak su bili inspiracija mnogima, a koliko su Hrvati emocionalno vezani uz lužnjak pokazuje i to što on svoje mjesto nalazi u himni, na kovanicama, poštanskim markicama... M.Radošević

Hrast i umjetnici

Tema šuma nezaobilazna je u pisanoj i likovnoj kulturi. Književnica Julijana Matanović će govoriti o dva romana u čijim se naslovima tematizira hrast jer slavonski hrast je “zamjenska imenica za sve što je postojano, odgovorno, stabilno i nepobjedivo”, a Jasminka Najcer Sabljak iz osječkog Muzeja likovnih umjetnosti progovara o slavonskoj šumi koja je bila izvor motiva umjetnika tijekom 19. i početkom 20. stoljeća, osobito prvaka osječke crtačke škole Huge Conrada von Hötzendorfa i Adolfa Waldingera.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana