Objavljeno 30. rujna, 2015.
Od najsiromašnijih hrvatskih gradova, ni jedan se ne nalazi uz more
Svih dvadeset najbogatijih hrvatskih općina nalazi se uz more, pokazalo je istraživanje "Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2014." Katarine Ott i Mihaele Bronić iz Instituta za javne financije.
Kako napominju znanstvenice iz IJF-a, detaljniji uvid o proračunima županija, gradova i općina može se pronaći na internetskim stranicama Ministarstva financija, koje objavljuje ostvarenje proračuna svih lokalnih jedinica, a one su se na analizu odlučile između ostaloga i zato što se u tim objavama nije lako snalaziti zbog velikog broja jedinica i golemih tablica. Upozoravaju, međutim, da se ne mogu uspoređivati iznosi županija, gradova i općina, jer svi imaju nadležnosti za prikupljanje različitih vrsta prihoda i pružanja različitih vrsta javnih dobara i usluga. Ističu i kako valja imati na umu da sâm proračun ne mora uvijek odražavati stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica, jer se one često zadužuju preko društava ili ustanova u svom vlasništvu, a ne kroz svoj proračun. Ističu i kako velike razlike između prihoda i rashoda u jednoj godini ne moraju biti pokazatelj lošeg planiranja ili ostvarivanja lokalnih proračuna, već mogu biti posljedica velikih prodaja kapitalne imovine, poput zemljišta ili zgrada ili velikih ulaganja.
Uz te napomene, njihovo je istraživanje pokazalo kako od prvih dvadeset općina s najvišim prihodom po stanovniku, od 19.313 (Vir) do 8239 kuna (Rogoznica), sve se, osim jedne – Plitvičkih Jezera – nalaze uz more. Također, od najsiromašnijih dvadesetak općina, s prihodom po stanovniku nižim od 1000 kuna, ni jedna se ne nalazi uz more. Također, od prvih dvadeset gradova s najvišim prihodom po stanovniku, od 11.659 kuna (Novalja) do 6914 kuna (Crikvenica), svi se, osim četiri – Vrlike, Lipika, Pazina i Zagreba – nalaze uz more, a od najsiromašnijih gradova, s prihodom po stanovniku nižim od 2000 kuna, ni jedan se ne nalazi uz more.
Znanstvenice ističu i kako su razlike u ukupnim prihodima općina vrlo velike – od preko 60 milijuna kuna u Konavlima, Župi dubrovačkoj i Matuljima, do 700.000 kuna u Zažablju, a ispod 2 milijuna kuna ukupnih prihoda ima čak 20 općina.
Izuzme li se Grad Zagreb s ukupnim prihodima od 6,7 milijardi kuna, gradovi Split i Rijeka sa 729 i 673 milijuna kuna imaju sto puta veće prihode od gradova s najnižim ukupnim prihodima – Hrvatske Kostajnice, Komiže i Klanjca (svi po 7 milijuna kuna). Postoje, dakle, gradovi sa 7 milijuna kuna ukupnih prihoda, ali i općine s više od 60 milijuna kuna ukupnih prihoda. Katarina Ott i Mihaela Bronić nadaju se da će ovo istraživanje poslužiti kao podloga za analizu koja bi morala prethoditi eventualnim odlukama o teritorijalnoj i fiskalnoj reorganizaciji države.
Dijana PAVLOVIĆ
općina viljevo ima 110 % veće prihode od rashoda
Više od 5000 stanovnika imaju 52 općine, od čega ih je šest s više od 10.000 stanovnika, dok 60 gradova
ima manje od 10.000 stanovnika, od čega ih je 18 s manje od 5000 stanovnika. U gotovo svim županijama, osim u Sisačko-moslavačkoj, prihodi su blago viši ili neznatno niži od rashoda. Neke općine i gradovi ističu se po tome što su im ukupni rashodi znatno viši od prihoda. Primjerice, u općinama Svetom Petru u Šumi za čak 111%, u Oprtlju za 103% i Koprivničkom Ivancu za 97%, te u gradovima Belišću za 39% i Skradinu za 37%. Po znatno višim ukupnim prihodima od rashoda ističu se općine Viljevo za 110%, Tisno za 98% i Stankovci za 73%, te gradovi Senj za 50% i Zlatar za 47%.
Postoje gradovi sa 7 milijuna kuna ukupnih prihoda, ali i općine s više od 60 milijuna kuna prihoda