Izbjegličku krizu pozorno prate i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu. Na pitanje može li se dogoditi da se problem s izbjeglicama protegne na duže razdoblje, a uz to neka od granica prema zapadnoj Europi zatvori, SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula ističe kako, nažalost, ne treba isključiti ni crni scenarij.

Prije svega, kaže, upitno je računati kako će skori zimski uvjeti, sami po sebi, riješiti jedan ozbiljan geopolitički problem.

- Očaj je jači od meteorologije. Površan pogled na političku kartu Balkana sugerira nekoliko alternativnih ruta za dolazak izbjeglica u Hrvatsku. S druge strane, budući da današnjoj EU nije strana pojava uspostave kontrole granica između jedne Njemačke i Austrije, ili Finske i Švedske, svakako je moguće očekivati ne samo zatvaranje nego i svojevrsnu militarizaciju nekih granica. Tu mislim, prije svega, na sve radikalniju politiku Orbanove Mađarske - rekao nam je Picula.

I EU zastupnica Ruža Tomašić, predsjednica Hrvatske konzervativne stranke, smatra kako se lako može dogoditi da se neka od zapadnih granica zatvori jer nema jamstva zapadnih država da će nastaviti primati izbjeglice. “Oni će pogodovati svojim građanima pa ako oni budu tražili da se granice zatvore, mi ćemo biti sabirni centar”, kaže Tomašić.

Europarlamentarac ORaH-a Davor Škrlec smatra da je teško predvidjeti takvu situaciju, ali je svakako potreban dijalog između država članica. “Najvjerojatnije ćemo o tome imati i raspravu u Europskom parlamentu sljedeći tjedan kako se ne bi dogodila takva situacija, poput zatvaranja granica”, kaže Škrlec.

Kada je riječ o tome zašto EU još nema cjelovito rješenje za problem koji već dugo prijeti, Picula kaže da su mehanizmi EU-a, koji to trebaju regulirati, zastarjeli i neprovedivi.

- Javnost dugo prati lutanja EU institucija u potrazi za rješenjem masovnih dolazaka i stradanja izbjeglica iz Sjeverne Afrike. Val iz Sirije, početnom rutom preko zemlje članice Grčke, samo je dotukao dosadašnju (zajedničku) politiku Bruxellesa prema migrantima. Rješenja se teško dogovaraju ne toliko zbog manjka novca, koliko zbog promjenjene prirode EU-a. Ona sve više postaje asimetrična zajednica gdje se solidarnost, jedna od ključnih vrijednosti, koristi za obranu ili promociju ne samo nacionalnih, nego i nacionalističkih interesa pojedinih država članica - kaže Picula.

I Škrlec smatra kako se pokazuje da institucionalno nije riješeno pitanje kako da EU funkcionira u kriznim situacijama, podsjećajući da su se pojavili problemi već kod krize u Grčkoj. “Sustav EU-a definitivno nije bio pripremljen za ovakav broj izbjeglica. Zašto se zanemarila ta činjenica, a vjerujem da je postojala informacija kako se milijuni ljudi pokreću iz Sirije, Iraka i Afganistana, kroz Tursku prema EU, nije mi jasno. Niti smo dosad dobili neko suvislo objašnjenje gdje je zakazao sustav prevencije i praćenja te situacije”, kaže Škrlec.

- EU nema jedinstvenu vanjsku politiku, nego države članice ima svaka svoju. Bili smo svjedoci da je i 1991. bila zatečena i nije znala što raditi, zatekao ju je i rat u Ukrajini, a slično se ponaša i oko pitanja izbjeglica. Mislim da je na državama članicama da dogovore što će i da jednostavno Europskoj komisiji kažu: Mi smo tako odlučili. Jer ne treba zaboraviti da je Komisija tijelo bez države i ne može državama zapovijedati što će raditi - zaključuje Ruža Tomašić.