Novosti
IZBJEGLIČKA KRIZA NE JENJAVA

UNHCR: Ovo će stati tek kad kriza
bude riješena na samom izvorištu
Objavljeno 29. rujna, 2015.
Pet tisuća osoba dnevno stiže zapadnobalkanskom rutom preko Turske u Grčku

Vezani članci

NA ISTOČNOJ GRANICI IZBJEGLICE I DALJE STIŽU KAMP U OPATOVCU PRIPREMA SE ZA KIŠNO I JOŠ HLADNIJE VRIJEME

Od 74 tisuće izbjeglica koje su prošle kroz Hrvatsku, u našim bolnicama liječeno 138 osoba

Svakodnevno popisivanje i ispraćanje jednih te pristizanje novih tisuća izbjeglica postali su svakodnevica istočne Hrvatske. Rješenja za situaciju u kojoj se našla Hrvatska i dalje nema, a Europska unija uobičajeno sporo rješava sve probleme, pa i ovaj.

Koliko bi sve to moglo trajati te kakva je situaciju na samom izvoru problema - u Siriji i drugim zemljama, pitali smo Nevena Crvenkovića, regionalnog glasnogovornika UNHCR-a za Jugoistočnu Europu. Prema njegovim riječima, vrlo je teško reći do kada se može očekivati ovakav priljev izbjeglica, jer su brojke iz dana u dan drukčije. On kaže kako posljednji podaci govore o približno pet tisuća osoba dnevno koje dolaze zapadnobalkanskom rutom preko Turske u Grčku, pa onda dalje u Makedoniju i Srbiju te potom u Hrvatsku ili Mađarsku, a posljednjih je dana to isključivo Hrvatska.

Srbija nije rasteretila granične prijelaze

Premijer Zoran Milanović novinarima je jučer rekao da Srbija još nije rasteretila hrvatske granične prijelaze i počela usmjeravati izbjeglice i na granični prijelaz Horgoš.

- Vidite da imamo posla s državom koja bi to mogla biti, ali vlast koja je vodi ne želi. Ne govore istinu, ne drže se dogovora. Ne možete reći - pustite Hrvatsku ili Srbiju na miru. Kako bi bilo da ja kažem Mađarskoj ili Austriji - pustite Hrvatsku na miru? Što to znači? Da nisam država, da se sa mnom uopće ne računa? Nemojte da to shvatim kao takvu poruku - rekao je premijer.

Dodao je da su ljudi pola godine išli prema mađarskoj granici jer je Mađarska u “Schengenu”. “Ali to je bila čista stihija, samo na znatno manjoj skali nego danas. Ovo danas iziskuje organizaciju. Otiđite u Opatovac, pogledajte kako vaša država funkcionira, kako su stvari postavili Ranko Ostojić i Ante Kotromanović, a kako to rade drugi”, rekao je premijer.

Neven Crvenković pak kaže da će u tome kamo će se izbjeglice kretati ulogu igra mnogo faktora - od vremenskih uvjeta do razvoja situacije na pojedinim granicama oko nesmetanog prolaska. Činjenica jest, kaže, da to može prestati tek kada situacija na samom izvorištu krize bude riješena, a to, kako stvari stoje, nije baš izgledno u skorijoj budućnosti.

Peta godina rata

- Sirija je već petu godinu u ratu i naravno da je zemlja totalno devastirana. Pitanje je što će biti i nakon što rat završi, kako će Sirija izgledati i gdje će se ljudi moći vratiti ili gdje će raditi. Trenutno je iz te zemlje gotovo osam milijuna ljudi raseljeno - kaže Crvenković, dodajući kako je nemoguće precizno reći koliko je ljudi s tog područja dosad prešlo preko jugoistočne Europe.

Ističe kako je od 19. lipnja, kada su ih u Makedoniji počeli registrirati, ondje registrirano 100 tisuća ljudi. A zajedno s neregistriranima ukupno ih je bilo najmanje dvostruko više od toga. Kroz Srbiju je pak od početka godine zabilježen protok od oko 145 tisuća ljudi. Svi oni kratko ostaju u tim zemljama, koje su im, kao i Hrvatska, samo tranzicijske.

- Situacija u susjedstvu Sirije, zemljama prvog prihvata, takva je da je Turska posljednjih pet godina prihvatila dva milijuna izbjeglica. U Libanonu je svaki četvrti trenutni stanovnik izbjeglica iz Sirije, ima ih više od 1,2 milijuna. U Jordanu ih je 500 tisuća, a ima ih i u Iraku, Egiptu itd. Nakon pet godina resursi tih zemalja su iscrpljeni i pomoć koju UNHCR i druge agencije, uz Svjetski program za hranu, nije dovoljno potpomognuta od međunarodnih donatora kako bi se ljudima tamo pružila adekvatna pomoć te kako ne bi bili prisiljeni tražiti bolji život ili preživljavanje u Europi. Za operacije UN-ovih agencija u tim zemljama zasad je osigurano tek 41 posto predviđenih financijskih sredstava za ovu godinu, što je premalo. U razgovoru s izbjeglicama potvrđeno nam je da je zapravo točka na “i” u njihovoj odluci da napuste tu regiju i krenu prema Europi bila odluka Svjetskog programa za hranu, koji je na to bio prisiljen, da srežu donacije za hranu za 50 posto - kaže Crvenković, ističući kako izbjeglice ondje više nemaju mogućnosti za dostojan život.

Velika većina njih u Jordanu i Libanonu živi ispod granice siromaštva, gube nadu da će biti bolje i sve to vodi do odgovora na pitanje zašto su ti ljudi baš sada odlučili krenuti, pogotovo prema zemljama zapadne i sjeverne Europe.

Igor BOŠNJAK
NEDOSTATAK ZAJEDNIČKE EUROPSKE POLITIKE AZILA

- To što Europa još uvijek raspravlja što učiniti, očito pokazuje nedostatak jedne koherentne, zajedničke europske politike azila, jer naravno da ne može biti prepušteno pojedinačnim državama da traže rješenja svaka za sebe. Ta fragmentacija rješenja ne može biti odgovor. Jedini ispravan i učinkovit odgovor na ovu situaciju i veliku krizu može biti samo zajednički, pogotovo na razini Europske unije. Kako bi se tim ljudima omogućilo da na što legalniji i regularniji način doista dođu do zaštite koja im u njihovoj zemlji nije omogućena kao izbjeglicama - ističe Neven Crvenković.

O ULASKU PREKO DUBROVNIKA
“Podvala onih koji šire paniku”

Premijer Milanović osvrnuo se i na priču o ulasku migranata na dubrovačko primorje. “To je podvala onih koji šire paniku u Hrvatskoj. Namjerno to rade i vidimo koji su to ljudi i kako su koordinirani uoči izbora. Oni, zapravo, priželjkuju da se takvo što dogodi. A moja poruka, prije svega UNHCR-u, koji ipak vodi te ljude, jest da to ne rade. Jer to bi u tom slučaju bilo mrcvarenje tih ljudi. Morali bi prijeći više granica, preko planina, a Hrvatska ima pravo reći - naša vrata su otvorena, ali tamo gdje mi kažemo. To je na sjeveru. Dolje, u Dubrovnik, neka se ne dolazi. Onaj tko tamo vodi ljude, a ovdje se radi o organiziranom dovođenju, radi zlo tim ljudima”, rekao je predsjednik Vlade. Dodao je kako paniku oko Dubrovnika šire “lokalni HDZ-ovci i njihov predsjednik stranke”. “Oni zemlju žele uvući u nered, oni bi htjeli da se to dogodi. Što se tiče UNHCR-a, oni to čine iz najplemenitijih pobuda, ali možda ne znaju. Neka ne rade to, to je loše za ljude, to je duži put, to je put preko više granica, preko lošijeg terena, a na kraju Hrvatska ima pravo i zatvoriti tu granicu. Nemojte nas dovoditi u takvu situaciju, naročito kad vam kažemo da su vrata otvorena gore”, rekao je premijer.

- Teško je reći u kojoj će se mjeri vremenske prilike odraziti na eventualnu promjenu rute prema Crnoj Gori i Dubrovniku. Vremenske prilike sigurno bitno utječu na rute migracija i naravno da se vlasti u cijeloj regiji moraju pripremati, međutim nije samo to u igri i za sada nema takvih naznaka. Naravno da im je područje “Schengena” najprivlačnije jer im to omogućava da nesmetano nastave put prema svojim krajnjim destinacijama. Ako te granice koje ih najbrže vode do “Schengena” ostanu otvorene, naravno da im je to bitan faktor u odluci kuda se kretati. U slučaju da ti putevi budu zatvoreni ili im na neki način bude onemogućeno da se njima koriste, onda će izbjeglice gledati alternative i naravno da tu i vremenski uvjeti igraju veliku ulogu - kaže pak Neven Crvenković iz UNHCR-a.

NA PREDSJEDNICI JE DA SE OČITUJE O SUSRETU S NIKOLIĆEM

Upitan za komentar priopćenja koje je stiglo iz Ureda predsjednika Srbije u kojem se navodi da je u New Yorku razgovarao s hrvatskom predsjednicom te da je zaključeno kako je “hrvatska Vlada odgovorna za hrvatsko-srpski sukob na granici”, Milanović je kazao kako ne zna što se događalo u New Yorku. “Ne mogu vjerovati onome što dolazi kao priopćenje iz ureda Tomislava Nikolića. Prema tome, neka se gospođa Kitarović o tome očituje, ako hoće i ako smatra da je potrebno. Oni su se našli na prijmu koji je organizirala Angela Merkel. Meni je žao što predsjednica nije razgovarala više s pravim zapadnim liderima, nego, nažalost, samo s Tomislavom Nikolićem”, zaključuje Milanović.

U HRVATSKU UŠLO VIŠE OD 78 TISUĆA IZBJEGLICA

Od početka izbjegličke krize u Hrvatsku je, prema podacima MUP-a, ušlo nešto više od 78 tisuća izbjeglica i migranata. I dalje su glavne rute ulaska u Hrvatsku Tovarnik i Bapska, a izbjeglice se prevoze autobusima i vlakom prema Mađarskoj.

RJEŠENJA

ZA SITUACIJU U KOJOJ SE NAŠLA HRVATSKA I DALJE NEMA

2

milijuna izbjeglica iz Sirije primila je Turska

1,2

milijuna izbjeglica iz Sirije prihvatio je Libanon

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DOGRADONAČELNICA SUGLASNA, ŽUPAN TO SMATRA PROTUZAKONITIM

Općina Antunovac ipak će platiti račun JPVP-a Osijek

2

HRVATSKI DUŽNOSNICI REDOVITI GOSTI

Sarajevski restorani, paravani za prijevare

3

NOVI KURIKULUM POVIJESTI

Veliki korak za hrvatsko društvo, mali za učenike?