Posljednjih godina u EU-u je uočen zabrinjavajući trend porasta popularnosti egzotičnih životinja, što često ovisi o modi - animirani film “Ninja kornjače” doveo je do povećane prodaje kornjača, a “Potraga za Nemom” tropskih riba klaunova. U Europi se godišnje proda oko četiri milijuna ptica, 640 tisuća gmazova, 40 tisuća primata i 350 milijuna tropskih riba, od kojih je većina ulovljena u divljini.

Članice Europske unije same donose propise o držanju i prodaji kućnih ljubimaca. Iako je trebao biti gotov do 2009. godine, očekuje se da bi u Hrvatskoj tek ove godine na snagu trebao stupiti Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati trgovine za prodaju kućnih ljubimaca, veleprodaje i prodajne izložbe.

U Hrvatskoj nema jasne regulative prodaje i držanja životinja za kućne ljubimce, što je loše za životinje, ljude i okoliš, upozoravaju Prijatelji životinja. Zakonske odredbe mogu zabraniti držanje nekih vrsta životinja (Negativna lista) ili dopustiti držanje samo nekih vrsta (Pozitivna lista). Pozitivna lista poželjnija je od negativne zbog svoje jednostavnosti, a ujedno omogućava bolju kontrolu trgovine životinjama te veću zaštitu ljudi i okoliša. Stoga su Prijatelji životinja predložili Ministarstvu poljoprivrede da u Zakon o zaštiti životinja uvrsti Pozitivnu listu, popis vrsta koje se mogu držati kao kućne životinje. Sastavili su je stručnjaci s nizozemskog Sveučilišta Wageningen, u suradnji s nizozemskim Centrom za spašavanje egzotičnih životinja AAP i organizacijom Eurogroup for Animals, kako bi se osigurala dobrobit životinja te zaštita zdravlja i okoliša.

Napuštanje egzotičnih životinja velik je problem i za okoliš. Dok neke puštene životinje ne mogu opstati u prirodi, neke vrste mogu preživjeti i postati invazivne, širiti bolesti, narušavati staništa i prijetiti drugim vrstama izumiranjem. Tako npr. puštene crvenouhe kornjače u jezerima zagrebačkog parka Maksimir ugrožavaju izvorno nastanjene barske kornjače. Invazivnih stranih vrsta u Europi ima više od 12 tisuća, a na njihovu kontrolu i saniranje štete koje su izazvale u EU-u godišnje se potroši oko 12 milijarda eura.

Neke životinje dugo žive - iguane 20 godina, zmije 30 godina, a kornjače i papige čak i 50 godina.

Vodozemci i gmazovi trebaju složene životne uvjete i određenu temperaturu i vlagu. Neke vrste zahtijevaju mnogo kretanja. Tim životinjama gotovo je nemoguće osigurati dugogodišnju dobru skrb. Usto, divlje životinje prenose oko 72 % zoonoza, a određene vrste opasne su zbog svoje agresivnosti ili otrovnosti. (J.Kn.)