U tijeku je postavljanje posljednjeg polja fotonaponskih ćelija i još je manje od mjesec dana do završetka radova i puštanja u probni rad viseće sunčane elektrane Medinci u projektu Sinerot, koja se gradi u slatinskom prigradskom naselju Medincima.

Planirana godišnja proizvodnja elektrane je 565.000 kW energije. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 6,9 milijuna kuna, koji je iznimno povoljno ocijenio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa sufinancira prihvatljive troškove s 80 posto udjela, odnosno s 4,811.000 kuna, a Virovitičko-podravska županija osigurava preostalih 20 posto i dio troškova koji ne mogu biti predmet sufinanciranja. To je gradnja i opremanje trafostanice, vrijedne 452.000 kuna, trošak geodetskog elaborata, koji je prema novom zakonu obvezan, zatim trošak određenih analiza i priključenja interneta. Županija je investitor i nositelj projekta, a partneri su Grad Slatina, Srednja škola Marka Marulića Slatina, Poljoprivredni fakultet iz Osijeka i županijska Razvojna agencija VIDRA, koja je operativno pripremila i provodi projekt. Već je zamijećeno da projekt viseće elektrane pokazuje znanje i određenu maštovitost stručnjaka u Virovitičko-podravskoj županiji i Razvojnoj agenciji VIDRA koji su radili na tom projektu.

Elektrana jačine pola megavata bit će u vlasništvu Virovitičko-podravske županije i to će biti najveća elektrana u vlasništvu neke jedinice lokalne samouprave i jedna od većih u Hrvatskoj.

Početak radova na gradnji elektrane svečanim polaganjem temeljnog kamena u slatinskoj poduzetničkoj zoni Kućanica-Medinci označili su saborski zastupnik Josip Đakić, župan Tomislav Tolušić i gradonačelnik Slatine Ivan Roštaš početkom srpnja. Brojni gosti i uzvanici tada su izgled buduće elektrane mogli samo zamišljati na temelju opisa, ali danas je taj veliki kompleks već poprimio izgled završenog objekta te najave korištenja zemljišta ispod solarnih panela dobivaju svoj smisao.

Najavljeno je, naime, da će pod solarnim panelima biti oko hektar i pol zemljišta namijenjenog za praktičnu nastavu učenika i studenata poljoprivredne struke. O tom velikom projektu župan Tolušić kaže:

- Do sada su ovakve elektrane rađene na zemljištu koje je ispod elektrane bilo potpuno neiskorišteno. Smatram da nismo toliko bogata država da se razbacujemo svojim zemljištem, pogotovo poljoprivrednim, pa smo se u suradnji s projektantima, tvrtkom Work-ing iz Varaždina, domislili drukčijem sustavu. Naša elektrana bit će postavljena na betonske stupove visine 2,5 metara u razmaku od četiri metra, s dovoljno svjetla na zemlji ispod panela za poljoprivrednu proizvodnju. Tako će zemljište biti potpuno obradivo i dobro iskorišteno. To je dobar način kako iskoristiti poljoprivredno zemljište, a usput zaraditi na suncu, kojega imamo u izobilju.

Projektom viseće solarne elektrane namjerava se razviti jedinstveni model korištenja obnovljivih izvora energije u sinergiji s poljoprivrednom proizvodnjom kao primjerom dobre prakse i temelj daljnjeg razvoja. S obzirom na to da će solarna elektrana biti i vanjski praktikum Srednje škole Marka Marulića Slatina za učenike poljoprivredne i agroturističke struke, u tom je smislu posebno do izražaja došla pomoć i suradnja s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku, koji daje stručnu potporu kad je riječ o kulturama koje se mogu uzgajati u uvjetima ispod panela, poput kelja, kupusa, paprike, tikvice, peršina i drugih.

- U budućnosti planiramo tu površinu navodnjavati, opet s pomoću solarne energije, a koristit će se električni strojevi koji neće trošiti drugu energiju osim one koju sami proizvedemo. Kad bi se takav sustav primijenio u cijeloj Hrvatskoj i u cijeloj Europi, a ne košta više od “normalnih” sustava, imali bismo obradivo poljoprivredno zemljište i na pravi način vodili brigu o obnovljivim izvorima energije. Time pomažemo Republici Hrvatskoj u ispunjenju kvote u procesu korištenja obnovljivih izvora energije do 2020. godine, koju je država dužna ispuniti kao potpisnica sporazuma iz Kyota - napominje Tolušić.

Realna su očekivanja da će izvođači radova ispuniti svoj rok i da će solarna elektrana Sinerot u Medincima već u listopadu biti otvorena, jer se radovi ostvaruju planiranom dinamikom. Očekuje se da će nakon tehničkog pregleda, 9. listopada, elektrana dobiti uporabnu dozvolu i nakon 15. listopada početi probna proizvodnja. Sa Srednjom školom Marka Marulića u Slatini i osječkim Poljoprivrednim fakultetom bit će načinjen plan proljetne sjetve te će od proljeća studenti i srednjoškolci početi poljoprivrednu proizvodnju ispod postavljenih solarnih panela.

Prema riječima ravnatelja Razvojne agencije Virovitičko-podravske županije VIDRA Tomislava Petrica, dio proizvedene energije koristit će se za potrebe sustava za navodnjavanje i sustava za obradu tla i sadnju ispod solarnih panela, jer će sva mehanizacija i oruđa za obradu i sadnju koristiti električnu energiju, odnosno neće se koristiti strojevi s unutarnjim izgaranjem, motornim fosilnim gorivima, što je u službi zaštite okoliša.

S obzirom na zakonsku nemogućnost kompenziranja struje, sredstvima ostvarenim prodajom električne energije Županija će plaćati režijske troškove (pa i struju) u svojim objektima i ustanovama. Već sljedeće godine, uz proizvodnju struje, na području elektrane učenici će proizvoditi poljoprivredne proizvode, koje će koristiti u svojoj kuhinji i prodavati preko učeničke poljoprivredne zadruge. Agencija VIDRA već ima i odluke Fonda za zaštitu okoliša za još devet prijavljenih elektrana, koje će biti postavljene na ravnim krovovima škola na području cijele županije, četiri od 170 kW i pet od 30 kW. Dio manjih elektrana planira se instalirati i pustiti u pogon do Božića. One su projektirane na razini na kojoj jedna škola potroši električnu energiju. S deset elektrana županija će proizvoditi dovoljno struje za pokriće troškova svojih javnih ustanova, a to su domovi zdravlja i škole.

Ravnatelj agencije VIDRA Tomislav Petric važnost elektrane Sinerot vidi u više aspekata.

- Prvi je pokazati da se na više razina mogu koristiti sredstva Fonda za zaštitu okoliša, koja se formiraju od CO2 rente, znači, od plaćanja za zagađivanja sa strane gospodarstva. Prva je razina ulaganje u elektranu koja će proizvoditi električnu energiju da bi se smanjili troškovi javne uprave. Druga razina je edukacija učenika i studenata u zatvorenim prostorima, a sljedeća je očuvanje zemljišta. Kad se grade elektrane, zemljište uglavnom ostaje neupotrijebljeno, a ovdje ćemo imati dvostruku korist - proizvodnju energije i proizvodnju hrane, odnosno poljoprivrednu proizvodnju koja će donijeti određeni dohodak. Tu je i edukacijska te promidžbena vrijednost zaštite prirode i korištenja obnovljivih izvora energije - kaže Petric.

Razdoblje od 2014. do 2020. godine operativno je razdoblje EU vezano uz koherentnost i koheziju, u kojem je velik dio “kolača” vezan uz energetsku učinkovitost. Upravo upotreba solarnih ćelija na javnim ili privatnim objektima poticat će se s 40 do 80 posto troškova, ovisno o razvijenosti.

- U Ministarstvu zaštite okoliša rekli su nam da je ovo najbolji projekt i primjer kako koristiti Sunčevu energiju u suradnji sa znanstvenom zajednicom i javnom upravom - kaže Petric, uz napomenu da je to doprinos ispunjavanju hrvatske kvote proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Petric također dodaje da će Virovitičko-podravska županija do proljeća iduće godine imati deset elektrana. A da u Virovitičko-podravskoj županiji razmišljaju dugoročno, dokazuju i već potpisani ugovori za ugradnju više od 200 solarnih sustava u sušare duhana, što je projekt vrijedan oko milijun eura, od kojih će Fond za zaštitu okoliša sufinancirati 85 posto. Time će zasigurno pomoći proizvođačima duhana na području županije, koja je prva u Hrvatskoj po proizvodnji tog mirisnog lista.

S obzirom na to da je buduća elektrana gospodarski objekt koji ipak neće omogućavati velik broj novih radnih mjesta, gradonačelnik Slatine Ivan Roštaš naglašava jedinstvenost projekta zbog njegove inovativnosti, kao i njegovo edukativno značenje.

- To je samo jedan od projekata obnovljivih izvora energije u poduzetničkoj zoni Kućanica-Medinci. U tijeku je gradnja bioplinskog postrojenja koje će u procesu proizvodnje 90 posto koristiti silažni kukuruz, a višak toplinske energije koristit će se za plasteničku proizvodnju - kaže gradonačelnik Roštaš i dodaje da je pokretanje tih projekta značajan poticaj slatinskom gospodarstvu.

Na kraju se doista možemo složiti s konstatacijom da se u ovoj županiji efikasno primjenjuju nove tehnologije i inovativne mogućnosti, a sve bi to moglo i trebalo poslužiti kao primjer i drugima u Hrvatskoj. Jer kvalitetno i konstantno korištenje sredstava Fonda za zaštitu okoliša i kohezijskih fondova na području ove županije, ali i svih drugih županija, dragocjeno je za gospodarski napredak.

Napomenimo i to da je solarna elektrana Sinerot naziv dobila po sv. Sinerotu, zaštitniku vedrog, sunčanog vremena, vrtova i vrtlara.

Piše: Petar ŽARKOVIĆ