Koliko je Hrvatska ozbiljno pristupila problemu velikog izbjegličkog vala koji prelazi preko naše zemlje i na što je stavljen glavni naglasak?

- U Hrvatskoj je posebno naglašen taj humanitarni aspekt cijele situacije koji Milanovićeva vlada i nevladin sektor, koji je sebi priskrbio pravo da analizira i daje projekcije razvoja krize, jako ističu. Taj sektor je dobio prostor, a nema za to kompetencije. A gdje su državna tijela koja bi tu trebala biti isturena, centri za socijalnu skrb, gdje je tu znanstvena zajednica? I Institut za migracije svakako bi trebao proučiti sigurnosne aspekte krize, a svi su se oni povukli iz toga. Mislim da i u medijima strašno nedostaje tih ozbiljnih analiza i to, naglašavam, bez histerije.

Koliko sve što se događa može posredno dugoročno utjecati i na povećanu opasnost od terorizma? Koliko je ta prijetnja realna?

- Moramo voditi računa i o potencijalnoj opasnosti od terorizma, jer taj put istočnom rutom ide tragom zelene transferzale. BiH je i regrutni centar za tako nešto. A mi imamo turizam koji nam je vrlo važan. I ovo što se dogodilo Tomislavu Salopeku sutra bi nam se moglo dogoditi i u Dubrovniku. Sve to kao ozbiljna država trebamo raspraviti kao potencijalno ozbiljan problem.

Koliko su opravdane optužbe na račun SAD-a, kao jednog od generatora krize na sjeveru Afrike?

- I slavni Halford Mackinder smatrao je da je ono što Amerikanci rade Europi - razbijanje. Najveća opasnost za njih je da u Europi dođe do spajanja i veza između Njemačke kao centra pameti, tehonologije i znanosti te Rusije koja je po resursima i ljudstvu velik potencijal. To je ono što Amerikanci žele razbiti i ovo su sve tehnike kako se to radi.

Koliko migranata s tog područja još možemo očekivati ovdje u mjesecima koji predstoje?

- Imamo mađarskog predsjednika Viktora Orbana koji govori o sto milijuna migranata koji bi trebali doći, a on kao državnik sigurno ne govori neozbiljno. A prema nekim projekcijama koje se pojavljuju i u medijima, 2050. godine upravo bi toliki broj ljudi možda trebao nedostajati Europi kao radna snaga.(I.BOŠNJAK)