Objavljeno 9. rujna, 2015.
Kripta će nakon obnove biti otvorena javnosti
VUKOVAR - Uskoro počinje obnova kripte franjevačke crkve sv. Filipa i Jakova u Vukovaru, objavio je gvardijan i župnik, fra Ivica Jagodić, omogućivši da hrvatska javnost, prvi put od početka okupacije 1991., dobije uvid u trenutačno stanje kripte. A kripta je onakva kakva je bila i 1998. godine, nakon povratka iz progonstva. U kripti će, obnovljenoj u muzejskom stilu, biti 15 sarkofaga članova obitelji Eltz, koji su tamo pokopani, a čiji su sarkofazi sada razbijeni.
Prema riječima fra Jagodića, uz članove obitelji Eltz u kripti su bili i posmrtni ostatci franjevaca te veliki sarkofag s posmrtnim ostatcima sv. Bone. Zbog “potrage za blagom koje je navodno krio sv. Bono” nakon okupacije grada kripta je devastirana, sarkofazi razbijeni, kosti razbacane. Financijska konstrukcija nije zatvorena - istaknuo je fra Jagodić te dodao da će biti potrebno oko 700.000 kuna. Još se traže donatori, a grof George Eltz najavio je sudjelovanje u obnovi te postavljanje spomen-ploče.
Fra Jagodić je podsjetio da su u crkvi i kripti pronađene 22 rupe iskopane u zidovima i temeljima predviđene za postavljanje eksploziva i rušenje crkve, za što je “čuo prijelazni upravitelj hrvatskog Podunavlja, general Jean-Paul Klein, te je razmjestio straže oko crkve i sačuvao je od uništenja.” U kripti je žbuka na zidovima djelomično otpala, dio poda od cigle je skinut, dio ulegnut, stepenice su većim dijelom uništene.
- Predviđeno je da se prostor kripte djelomično pretvori u memorijalnu kapelicu (veća srednja prostorija), a da dio ostane kao kripta. Uređenjem se predviđa otucavanje kompletne loše žbuke sa zidova te ostavljanje svodova u dvjema prostorijama u goloj cigli koja se kreči vapnom, a ostale zidove će se žbukati vapnenom žbukom i krečiti. Cigla s poda bi se podigla, obavila eventualno arheološka istraživanja te ponovno postavile cigle, a preko njih u hodnoj površini daščani pod. Osvjetljenje bi se izvelo LED rasvjetom iz zida i s poda. U srednjoj prostoriji, koja bi služila kao kapelica, postavio bi se oltar sa svetohraništem i dvije klupe. U manjoj prostoriji predviđa se izvedba nosača sarkofaga po zidovima. Prostor za posmrtne ostatke izveo bi se u centralnom dijelu poda s metalnim poklopcem. Dio za nerestaurirane ostatke odvojio bi se kovanom ogradom. Cjelokupna kripta dobit će naziv “Kripta spomena vukovarskih žrtava” - istaknuo je gvardijan i župnik, fra Ivica Jagodić.
Kripta će biti otvorena javnosti, a tamo će se i vjernici moći pomoliti za pokopane franjevce i članove obitelji Eltz.
Inače, franjevački samostan sa župnom crkvom sv. Filipa i Jakoba u Vukovaru smješten je na povišenom platou nad Dunavom. Kompleks se sastoji od crkve na jugozapadnom dijelu i tri samostanska krila koja s crkvom zatvaraju atrij samostana. Cijeli je kompleks više puta obnavljan i dograđivan, a konačni oblik dobio je nakon historicističke pregradnje crkve (1896. - 1897.), koja je gotovo dvostruko produžena i u središnjem dijelu proširena s još dva bočna broda. S 58 metra dugačkim središnjim brodom vukovarska župna crkva pripada među najveće sakralne građevine u Hrvatskoj.
Mario KOKAJ
Spaljene relikvije sv. Bone
Relikvije sv. Bone, koje su u Vukovar stigle 24. lipnja 1754. i do Domovinskoga rata bile izložene u crkvi na oltaru sv. Bone, u kriptu su prenesene kako bi se sačuvale od granatiranja, no tamo su spaljene u vrijeme okupacije. Nekoliko njegovih kostiju spasio je za posjeta crkvi 1998. godine fra Marko Malović, jedini fratar koji je cijelo vrijeme ostao na okupiranom području hrvatskog Podunavlja (u Iloku). Danas su te kosti položene u minijaturni sarkofag koji je na oltaru sv. Bone u crkvi sv. Filipa i Jakova. Moći toga sveca, vukovarskog zaštitnika, redovito se iznose i na čelu su procesije za njegov dan, 24. lipnja. Inače, sv. Bono je kršćanski mučenik od 260. godine, a prije rata su ga štovali katolici, pravoslavci i grkokatolici.
Župna crkva sv. Filipa i Jakova među najvećim je sakralnim građevinama u Hrvatskoj