Stupanje na snagu novog stečajnog zakona neki su usporedili s efektom cunamija. Ne čudi jer predviđen je automatizam u pokretanju stečajeva u slučaju blokade računa tvrtke dužem od 120 dana ili pak neisplate plaća tri uzastopna mjeseca.

Tako prema analizi koju je provela Bisnode Hrvatska, tvrtka ponuđač poslovnih informacija, kao najveći “kandidati” novim stečajnim zakonom bit će obuhvaćeno 9777 poduzeća. Oni čine 9,38 posto ukupnog broja domaćih poduzeća koja predaju godišnja financijska izvješća nadležnoj regulatornoj agenciji. Odnos udjela broja poduzeća i zaposlenih jasno sugerira kako će se novi zakon najviše odnositi na mala poduzeća koja zapošljavaju ispod prosjeka na razini gospodarstva koji iznosi oko osam zaposlenika po poduzeću.

Koliko ih je s područja istoka Hrvatske, s područja pet slavonskih županija?

Prema ovoj analizi pokazalo se kako je najviše tvrtki koje će u stečaj - u Dalmaciji. Slavonija je u ponešto drukčijoj situaciji, ne prijeti joj takav stečajni val, a razlog je posve jasan - velik dio slavonskih tvrtki već je odavno završio u stečaju ili su pak iskoristile priliku koja se pružila sa strategijom predstečajnih nagodbi. Prema Fininim podacima, na Trgovačkom sudu u Osijeku, koji pokriva područje slavonskih županija, od listopada 2012. do početka ovog rujna sklopljeno je 482 predstečajne nagodbe. To je tek za 150 nagodbi manje nego na Trgovačkom sudu u Zagrebu. U svih pet županija ukupno je predano gotovo 1200 prijedloga za predstečajnu nagodbu. Moglo bi se reći kako smo 'kalvariju' već prošli.

Pa ipak, broj tvrtki kojima u Slavoniji prijeti “novi zakon” (opet) veći je od državnog prosjeka.

- U pet slavonskih županija u stečaju bi trebalo završiti oko 11,7 posto poduzeća, dok je u ostatku Hrvatske taj udio 9,2 posto. Sreća je ipak da je u pitanju velik broj fiktivnih poduzeća bez zaposlenih, pa bi se novonastala situacija trebala odraziti tek na dva do tri posto zaposlenih u privatnom sektoru - pojašnjava Branimir Kovačić, viši financijski analitičar u Bisnodeu.

Najteže posljedice novog stečajnog zakona osjetit će se u Dalmaciji, u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Razlog tomu je što je analiza pokazala kako je najviše kandidata za stečaj upravo u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva. Najmanje tvrtki koje trebaju strahovati od stečaja je u Istarskoj županiji, a dobro stoje i sjevernohrvatske županije – Varaždinska, a posebice Međimurska.

No vratimo se na domaći, ravničarski teren. Svaka šesta tvrtka u Virovitičko-podravskoj županiji zadovoljava uvjet za stečaj prema novom zakonu. Prema Fininim rezultatima, ondje je svaki treći poduzetnik, od ukupno 874, prošle godine poslovao s gubitkom. Ipak, ostvaren je pozitivan financijski rezultat. U Osječko-baranjskoj i Požeško-slavonskoj svaka deseta tvrtka je “pod prijetnjom”. U tim je tvrtkama udio zaposlenih veći od tri posto od ukupno zaposlenih u županiji - u Osječkoj županiji ih je 3,50 posto, a u Virovitičkoj 3,39 posto. Što znači da bi bez posla u najvećoj slavonskoj županiji po sili ovog zakona moglo ostati 2500 sada zaposlenih, a u virovitičkoj nešto manje od dvije tisuće.

- Naravno, za uništeno slavonsko gospodarstvo eventualni gubitak bilo kojeg radnog mjesta katastrofalan je. Ipak, treba se nadati da će određeni broj poduzeća koja će profitirati novim Zakonom nadoknaditi očekivani gubitak radnih mjesta kod poduzeća zahvaćenih ovim zakonom - s nešto više optimizma će Kovačić.

Vukovarska županija u vrhu je onih koje imaju tvrtke koje će u stečaj iako su u investicijskom ulaganju. Tako je čast slavonskog gospodarstva u ovom trenutku obranila jedino Brodsko-posavska županija koja se ni u jednoj analizi ne pojavljuje među pet najugroženijih. Premda ni ona nije, nažalost, previše daleko...