Tragom neslužbenih informacija da će iz platnog prometa biti povučene kovanice od jedne lipe, jer da za njih u plaćanju nema interesa, a da je državi njihovo “tiskanje” skupo, očitovanje smo zatražili od Hrvatske narodne banke.

Kovanicu od jedne lipe građani prilično ignoriraju i ne traže u kusuru pa trgovci formirajući cijene na famoznih 0,99 godišnje zarade i do dva milijuna kuna.

HNB, navodi šefica njegova Ureda za odnose s javnošću Dejana Rebernik, kontinuirano prateći potrebe za novčanicama i kovanim novcem u optjecaju u svrhu osiguravanja dovoljne količine za podmirivanje potreba optjecaja, ne razmišlja o ukidanju spomenute kovanice.

- Kovanice od 1 i 2 lipe, kao i svi drugi važeći apoeni kovanica i novčanica kune i lipe, službeno su sredstvo plaćanja u našoj zemlji i njihovo se ukidanje ne razmatra - ističu u HNB-u.

Također, kovanica od 1 i 2 lipe ima dovoljno u optjecaju i za potrebe trgovačke mreže, a na trgovcima je da za potrebe poslovanja osiguraju dovoljne količine svih apoena novčanica i kovanica, pa tako i onih najmanjih - stav je središnje banke.

HNB na godišnjoj razini prosječno za podmirivanje potreba optjecaja izda 100 milijuna kovanica. Trenutno je u optjecaju 2,03 milijarde komada kovanog novca, u ukupnoj težini nešto većoj od 6,7 tisuća tona, od čega se na 2 lipe odnosi 84,1 milijun kovanica ili 4,1 posto, a na 1 lipu 125,8 milijuna komada ili 6,1 posto ukupne količine kovanog novca u optjecaju.

- Praksa je pokazala da apoeni kovanog novca od 1 i 2 lipe nisu imali široku primjenu u optjecaju, što znači da trgovačka mreža, iako formiranjem cijena iskazuje potrebu - efekt "shop signal price", gdje je cijena od 1,99 privlačnija od cijene 2,00 kn, ne koristi u očekivanoj mjeri navedene apoene u redovitom poslovanju. HNB je na temelju potražnje za kovanim novcem od 1 i 2 lipe te cijene izrade - koja je krajem 2008. za 1000 komada kovanog novca od 1 lipe bila 7,7 puta veća od nominalne vrijednosti, a cijena je izrade 1000 komada od 2 lipe bila 4,4 puta veća od nominalne vrijednosti - procijenio da količine koje su u optjecaju zadovoljavaju potrebe. Stoga je 2009. obustavljena daljnja izrada kovanica u apoenima od 1 i 2 lipe. S navedenim su upoznate banke, kao i Fina, kojima je preporučeno da se maksimalno koriste postojeće količine kovanog novca od 1 i 2 lipe u optjecaju, zaprimanjem, obradom i redistribucijom pologa - navodi Rebernik.

Banke na zalihi imaju prosječno 61 milijun komada kovanog novca u svim apoenima, od čega po 500 tisuća kovanica u apoenima od 1 i 2 lipe. Na fenomen kovanice od 1 lipe (ne)izravno je u Europskom parlamentu upozorila i europarlamentarka Biljana Borzan (SDP), zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europarlamenta, kroz “zamke” cijena koje završavaju na 99 lipa, ustvrdivši da takve cijene donose ekstradobit trgovcima jer oni vrlo vješto iskorištavaju to što kupci u pravilu ignoriraju kovanicu od 1 lipe i ne čekaju takav “kusur”. Borzan je tada Europsku komisiju pitala kako namjerava spriječiti ostavljanje sitnih kovanica u rukama trgovaca.

– Uzevši u obzir da kroz prosječni trgovački centar u Hrvatskoj dnevno prođe približno pola milijuna kupaca, da oko 40 % plati robu gotovinom, da ih većina ne traži “kusur” u najsitnijim kovanicama te da trgovine prosječno rade šest dana u tjednu, dođemo do brojke od 1 - 2 milijuna kuna dodatne dobiti godišnje za trgovce na račun cijena koje završavaju sa "99" - ustvrdila je u travnju Borzan.

Đakovačka trgovkinja s dugogodišnjom praksom Katica Vuletić, vlasnica prodavaonice “Konac”, ima sasvim drugu, danas tako rijetku, praksu. Jer, ni jedan artikl u 13 godina “Konca” nije “završio” na 99 lipa.

– Kod nas su sve cijene izražene u “punim” kunama i to je naše pravilo, pa kusura od jedne lipe kod nas i nema. Prepoznaju to i kupci, pa zadovoljno kažu: A kod vas nema cijena na 99 lipa - kaže Vuletić.