Oko tisuću izbjeglica pristiglo je jučer na makedonsko-grčku granicu.

Grčke vlasti opet su nekontrolirano propustile izbjeglice pa je na makedonskoj južnoj granici ponovno nastala gužva. Makedonska granična policija pokušava uspostaviti red i kontrolirano ih transportirati do izbjegličkog kampa, ali izbjeglice su revoltirane zbog, kako kažu, pretjeranog i nepotrebnog zadržavanja na graničnim prijelazima. U pomoć je pristigla i ekipa UNHCR-a, u kojoj ima prevoditelja s engleskog na arapski jezik,koji pokušavaju dati instrukcije izbjeglicama kako bi se stanje normaliziralo. Među izbjeglicama je mnogo djece i dojenčadi, staraca, bolesnih, umornih i iznemoglih.

I dok zemlje na “izbjegličkoj ruti”, Grčka, Makedonija, Srbija, Mađarska i Austrija, dnevno zbrinu i transportiraju tisuće izbjeglica, Hrvatska je za sada toga pošteđena, a MUP kaže kako je broj ilegalnih prelazaka granice i broj tražitelja azila u Hrvatskoj u padu - zapravo je prepolovljen.

Tako je u prvih sedam mjeseci 2015. godine evidentiran 1151 nezakonit prelazak državne granice, što je za 48,2 posto manje nego u istom razdoblju 2014., kada je u prvih sedam mjeseci zabilježen 2221 prelazak.

Za razliku od nekih država u regiji, koje se suočavaju sa sve većim pritiskom zbog rasta broja tražitelja azila, taj je broj u Hrvatskoj u padu te je posljednje dvije godine znatno manji nego 2012. i 2013. godine. Tako je, primjerice, 2012. godine bilo 1195 zahtjeva za azil u Hrvatskoj, a ove ih je godine do sada zabilježeno samo 117.

Takva situacija posljedica je trenutnih migracijskih kretanja i vjerojatno činjenice da Republika Hrvatska nije dio schengenskog prostora, za razliku od Mađarske, pa stoga nije dio migracijskih krijumčarskih ruta.

Međutim, u MUP-u ističu kako su migracijska kretanja podložna brzim promjenama ovisno o situaciji u zemljama podrijetla migranata, kao i u zemljama tranzita, te ovisno o toj situaciji i u Hrvatskoj može doći do promjene broja i strukture migranta i tražitelja azila.

Da je Hrvatska spremna za eventualni izbjeglički val, potvrđuju i iz Ministarstva gospodarstva, koje je nadležno za robne zalihe.

Ističu da Ravnateljstvo za robne zalihe u ovom trenutku u strateškim robnim zalihama na raspolaganju ima opremu za zbrinjavanje oko 9000 izbjeglica u šatorskim naseljima i može je dopremiti na odredište u roku od 24 do 48 sati.

Napominju da mjesta panici od neke humanitarne katastrofe nema jer robne zalihe Ministarstva gospodarstva imaju zalihu hrane dostatnu za namirivanje 50.000 ljudi minimalno 30 dana.

U međuvremenu su i predstavnici Hrvatskog Crvenog križa održali koordinacijski sastanak s predstavnicima Hrvatskog Caritasa, a razgovaralo se, između ostaloga, o izbjegličkoj krizi na području jugoistočne Europe, kao i o mogućem dolasku velikog broja izbjeglica u Hrvatsku. Razmijenjene su informacije o ulogama organizacija koje su uključene u rad s izbjeglicama, kao i o postojećim kapacitetima.

Izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt istaknuo je kako HCK sve svoje aktivnosti planira provoditi u suradnji s MUP-om te u koordinaciji s drugim nadležnim institucijama. Istaknuo je kako će HCK ovih dana provoditi edukaciju volontera u Zagrebu te na području Vukovarsko-srijemske županije te je pozvao Caritas da im se pridruži u tim aktivnostima. Napomenuo je i kako je gradskim društvima Crvenoga križa poslan prijedlog da svoje kapacitete stave na raspolaganje jedinicama lokalne samouprave, kao i područnim uredima DUZS-a.

Ravnatelj Hrvatskoga Caritasa, mons. Fabijan Svalina, naglasio je kako će se Caritas uključiti u pružanje pomoći, u skladu s mogućnostima te u okviru dogovora s nadležnim institucijama.

Predstavnici obiju organizacija istaknuli su da će se u slučaju potrebe posebno skrbiti o djeci i obiteljima te ostalim ranjivim skupinama. Suglasili su se i kako je iznimno važno upozoriti javnost na činjenicu da su izbjeglice ljudi kojima je potrebno pomoći, bez obzira na njihovu vjeru i podrijetlo.