Iako je njegovo donošenje najavljivano uoči ljeta, izrada pravilnika o doniranju hrane morala je “uzeti” vremenski produžetak zbog opsežnosti i specifičnosti materijala koji se treba baviti tako osjetljivom materijom kao što je hrana i njezino darovanje.

Pri tome naša praksa u izradi odredaba kreće od nule pa se služi pozitivnim iskustvima drugih zemalja članica EU koje su to pitanje riješile prije.

Tako je izrada prijedloga pravilnika u tijeku, a do kraja rujna očekuje se da njegov nacrt ide u javnu raspravu. Poručuje to zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol, ujedno odgovarajući i na prozivke HSP-a da je ministar donošenje pravilnika najavljivao do ljeta, da počinje nova školska godina, a da on još nije donesen te da se to žurno učini. Pravilnik treba prekinuti dosadašnju praksu kojom je trgovcima, obrtnicima poput pekara i mesara te drugim proizvođačima hrane zbog PDV-a bilo isplativije neprodanu hranu baciti nego ju donirati. Neke su procjene da se zbog toga u Hrvatskoj godišnje baci 400.000 tona hrane, tj. 90 kilograma po stanovniku, a, s druge strane, pučke kuhinje, socijalne samoposluge i drugi slični programi pomoći koji počivaju na dobru srcu i volontiranju puni su nam. K tomu, tu su potresni primjeri djece kojoj roditelji ne mogu platiti obrok u školi, poput djeteta u Belom Manastiru koje se požalilo učiteljici da je gladno pa mu je ona odlučila plaćati školsku kuhinju.

Pravilnikom će se propisati i uvjeti kojima bi ta hrana ispunjavala uvjete zdravstvene ispravnosti i minimum kvalitete da bi se konzumirala i nakon roka, kao i uvjeti pod kojima će se i komu donirati. Sve će, od doniranja hrane, evidentiranja, ispravnosti, količine, korisnika te hrane do kriterija za korištenje..., počivati na osnovnoj bazi podataka, na banci hrane, koju druge zemlje EU već imaju, a Hrvatska na novu praksu treba prijeći sa sadašnje – prakse volontiranja, na kojoj počivaju programi poput socijalne samoposluge. Osim njih tu su Caritas, Crveni križ sa svojim pučkim kuhinjama, razne udruge i drugi.

Španjol ističe da su produžetak roka za izradu pravilnika, a kako bi bio što kvalitetniji, zatražili i drugi sudionici – od proizvođača hrane i trgovaca hranom, HGK-a do inicijativa kao što je ona “Oslobodimo hranu PDV-a”.

– Oni su svi zamolili za dodatno vrijeme za njegovu izradu zbog konzultacija sa svojim članovima. Uglavnom, imali smo jako puno zamolbi da se rok produži - kaže Španjol. Dodaje kako je pred Hrvatskom uspostava banke hrane, sustava iz čije će se baze podataka lako i precizno utvrditi potrebe za doniranjem hrane, gdje ima dovoljnih količina za darovanje i kako hranu brzo dostaviti korisnicima.

– Tijekom rasprava na Povjerenstvu imali smo primjera da u pojedinim dijelovima Hrvatske hrane ima u suvišku, a drugdje je nedostaje. Stoga, cilj je uspostava banke hrane, da se registriraju darovatelji, posrednici, korisnici, uvjeti skladištenja, tko sve sudjeluje u procesu doniranja i distribucije hrane, da se na mjesečnoj osnovi registriraju količine koje se doniraju i drugo - ističe Španjol.

Agencija za hranu, dodaje, procjenjuje da godišnje bacamo 400.000 tona hrane, u vrijednosti od tri milijarde kuna, što je od 1300 do 1500 kuna po (punoljetnom) građaninu.

– Naglašavamo da su to samo procjene, jer ne postoji jedinstvena baza pdoataka, kao ni o njezinu podrijetlu, je li ona domaća, iz uvoza, je li lako pokvarljiva ili ne, poput šećera, brašna i drugog - kaže Španjol.

Posao je podijeljen u dvije faze, a u tijeku je prva.

- U ovoj, prvoj, fazi s Ministarstvom financija idemo s poreznim olakšicama na porez na dobit za trgovce hranom i za proizvođače, odnosno na porez na dohodak za obrtnike – pekare, mesare, ribare i druge. Mijenjaju se na način da će dosadašnje ograničenje darovanja do dva posto prihoda ubuduće biti i iznad dva posto. Zajedno s Ministarstvom financija definirat ćemo da sve što bude iznad, bude za doniranje hrane kako bismo na taj način stimulirali naše trgovce hranom, proizvođače i obrtnike da hranu doniraju, a ne da je uništavaju - kaže naša sugovornica.

Procjene su kako je maksimalno potrebno godinu dana od objave pravilnika da bismo imali sve potrebne podatke, ali i procjenu financijskog učinka, troškova održavanja tog sustava. Najave su da će pravilnik stupiti na snagu do kraja listopada.