Objavljeno 27. kolovoza, 2015.
Naknada je ukinuta 20. kolovoza, no cijene mlijeka u trgovinama uglavnom nisu snižene
Prošloga tjedna stupio je na snagu novi pravilnik o ambalažnom otpadu kojim je ukinuta povratna naknada od pola kune na plastičnu ambalažu za mlijeko i tekuće mliječne proizvode zapremine veće od dva decilitra.
Ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović ovu promjenu u pravilniku obrazložio je još jednom mjerom u smanjivanju parafiskalnih nameta gospodarstvu, odnosno proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda koje godišnje ova naknada opterećuje, kako je rekao, s 30 milijuna kuna. Ministar je kazao kako se time stvaraju pretpostavke za pojeftinjenje mlijeka i mliječnih proizvoda u ambalaži za koju se naplaćivala povratna naknada i to u iznosu od 52 lipe, koliko plaćaju trgovci, odnosno proizvođači.
Trgovci zadovoljni
Prijelazno razdoblje predviđa da građani još do kraja listopada uz naknadu mogu vraćati u trgovine boce od mlijeka i mliječnih proizvoda, a trgovci i reciklažna dvorišta do kraja studenoga imaju pravo dobiti povrat naknade isplaćene potrošaču te isplatu troškova preuzimanja otpadne ambalaže od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Trgovci su pozdravili ovu odluku s obzirom na to da im naknada smanjuje opseg posla pa im time i smanjuje troškove. Međutim u trgovinama će i dalje otkupljivati boce, jer je ukinuta naknada samo za jednu vrstu proizvoda, ona je ostala za ambalažu za sva druga pića. Proizvođačima mlijeka ovo ukidanje naknade ništa ne znači, jer je riječ o prolaznoj stavci. Kako nam je neslužbeno rekla osoba iz jedne mljekarske industrije, cijena primjerice jogurta u boci praktično je ista, i nakon ukidanja naknade za ambalažu bit će niža samo za one koji tu bocu nisu vraćali u trgovinu. Oni koji su je vraćali jogurt su platili pola kune više, a taj su novac dobili pri povratku boce.
Naknada je ukinuta 20. kolovoza, no cijene mlijeka u trgovinama još uvijek uglavnom nisu snižene za pola kune. Potvrđuje nam to i Tanja Popović Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača u Osijeku.
- Kao potrošač mogu reći da nisam primijetila da je igdje snižena cijena mlijeka i mliječnih proizvoda. Možda je taj rok i prekratak, s obzirom na zalihe robe i prijelazno razdoblje koje imaju trgovci za prodaju tih proizvoda u ambalaži s povratnom naknadom - kaže nam Popović Filipović.
Ekološki problemi
Novi pravilnik mogao bi donijeti mnogo više ekoloških problema nego što će donijeti koristi. Naime, godišnje se prema dostupnim podacima u sustavu nalazilo 576 milijuna boca i limenki, a vraća ih se 534 milijuna, odnosno 93 posto. Ambalaža od mlijeka i mliječnih proizvoda čini 11 posto povratne ambalaže, što znači da se na godišnjoj razini u Hrvatskoj više neće prikupljati na dosadašnji način oko 60 milijuna plastičnih boca. Te bi boce, pod uvjetom da je ekološka svijest građana Hrvatske na razini primjerice Šveđana, trebale završiti na reciklaži u, recimo, osječkog tvornici Drava International. No, kako je hrvatska svijest daleko od švedske, dobar dio boca od mlijeka i mliječnih proizvoda završit će na neželjenim mjestima - deponijama otpada. I tu će ostati, s obzirom na to da se ne može razgraditi idućih nekoliko stotina godina.
Na tu činjenicu upozoravaju ekolozi. U Zelenoj akciji drže kako je ukidanje povratne naknade za mlijeko i mliječne proizvode problematično te su još u svibnju od Ministarstva zaštite okoliša tražili da odustane od te promjene. Zeleni navode kako se s novim Pravilnikom “pokušavaju unazaditi ionako rijetki pozitivni dijelovi zaostalog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj”. “Predlaže se ukidanje povratne naknade od 50 lipa za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda, usprkos činjenici da siromašniji članovi društva od te naknade, uz onu za ostalu ambalažu, doslovce žive. Ukidanje se pravda tvrdnjama da će mlijeko pojeftiniti za 50 lipa, što je teško za očekivati, s obzirom na to da bi trgovci ostali bez približno 10,5 milijuna kuna koje za prikupljanje ambalaže godišnje dobivaju iz Fonda za zaštitu okoliša. Osim socijalne komponente, treba uzeti u obzir i činjenicu da se povratna naknada za ambalažu pokazala kao ekološki izuzetno efikasna mjera, jer se čak 92 posto ambalaže reciklira. Ukidanje povratne naknade za bilo koju vrstu ambalaže potpuna je destimulacija odvajanja i recikliranja otpada te vodi prema generiranju većih količina smeća. Umjesto ukidanja povratne naknade za ambalažu za mlijeko, treba razmisliti o uvođenju povratne naknade za još neke vrste PET ambalaže za koje ta naknada sada ne postoji, a kako bi se sustav odvojenog prikupljanja i recikliranja unaprijedio”, navodi Zelena akcija.
Igor MIKULIĆ
U OSIJEKU RASTE KOLIČINA PRIKUPLJENE PLASTIKE
Logično je za očekivati na deponijima otpada određene količine plastičnih boca od mlijeka, unatoč sve većem odvajanju korisnog otpada koji završava u reciklaži. Voditelj RJ Čistoća osječkog komunalnog poduzeća Unikom Stevo Anetić kaže kako je u Osijeku lani prikupljeno 370 tona plastike upućene na reciklažu. Do sada je ove godine ta količina prikupljena u reciklažnim dvorištima, posebnim kantama u gradu ili žutim vrećama u kućanstvima dosegla 290 tona. Količine rastu, što ukazuje da raste svijest građana o razdvajanju otpada. “Mi u Osijeku imamo vrlo dobro organiziranu selekciju otpada, no i unatoč tomu teško mi je prognozirati hoće li nam količina plastike za reciklažu porasti za tih 11 posto, koliko otpada na ambalažu od mlijeka za koju se plaćala povratna naknada. Mislim da će u mjestima gdje nije tako razvijena selekcija vjerojatno dio boca završiti na deponijima”, kaže Anetić.
IZA ODLUKE PROFIT, A NE BRIGA ZA POTROŠAČE
Sa zelenima, koji su bili protiv ukidanja naknade, slaže se i Tanja Popović Filipović. “U potpunosti se slažem sa zelenima. Nikako mi nije jasno zašto je ministarstvo ukinulo naknadu samo za ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode. Logično bi bilo - sve ili ništa, jer ne vidim efekta u djelomičnom mijenjaju pravila. Ako je u pitanju smanjenje troškova, pa zašto onda nisu smanjeni i za proizvođače voda, sokova ili domaće vinare. Na toj amabalaži i dalje ostaje povratna naknada. Mislim da se iza toga krije nečiji profit, a ne stvarna briga za potrošače”, zaključuje.
Ambalaža od mlijeka i mliječnih proizvoda čini 11 posto povratne ambalaže
BOCE MLIJEKA
BI SADA TREBALE ZAVRŠAVATI U RECIKLAŽI