Objavljeno 26. kolovoza, 2015.
Sporno je što nije osiguran novac za provedbu te način izbora stečajnih upravitelja
Vezani članci
120 DANA I DUŽE U SLAVONIJI VIŠE OD 2180 FIRMI
Prvoga dana rujna na snagu stupa novi Zakon o stečaju, koji će na jesen donijeti niz stečajeva tvrtki koje su u blokadi dulje od 120 dana.
U Hrvatskoj danas ima čak 18.900 takvih tvrtki s 8800 zaposlenih i ukupnim dugom od 19,8 milijardi kuna. Među njima su i one blokirane duže od tisuću dana koje će biti obuhvaćen prvom etapom. Ima ih 7620 i u njima bi stečaj trebao biti otvoren najkasnije do 1. studenoga. Drugi val, do kraja godine, obuhvatit će one koje su u blokadi između 360 i 1000 dana, a takvih je 7700. Oni koju su u blokadi od 120 do 360 dana ipak imaju vremena podmiriti dug i izbjeći stečaj - na red će doći do ožujka 2016., a ima ih oko 3600. Novim zakonom, između ostaloga, država bi se trebala obračunati s oko 14.600 tvrtki bez ijednog zaposlenog, ali s 14,8 milijardi kuna ukupnog duga.
Godinama blokirani,ali nisu u stečaju
Stručnjak za stečajeve Domagoj Sajter, docent na osječkom Ekonomskom fakultetu, ističe kako se u tu reformu krenulo, a da za to u proračunu nije osiguran nikakav novac.
- A kako se može praviti reforma nekog sustava s nula kuna? To mi se čini problemom broj jedan. Ono što se također nije pomaknulo tim izmjenama zakona, a trebalo je, jest način izbora stečajnih upravitelja. Napravljena je samo kozmetička izmjena i rečeno da će se oni nasumice birati preko nekakvog algoritma, ali i da, ako sucu ne odgovara odabrani upravitelj, on može odabrati nekoga drugog. Time se prolongira dosadašnja praksa da neki upravitelji budu redovito imenovani na predmete, a većina njih nikada. Pa imate stečajne upravitelje koji upravljaju desetcima, pa i stotinama postupaka, a neki ni jednim - upozorava Sajter, dodajući da su pojedini upravitelji izlobirali za to da oni koji su dosad radili predmete to čine i ubuduće, a oni koji nisu, neće ni moći jer se svi dijele na A (koji su radili predmete) i B listu (neiskusni). Pa će oni s B liste morati na dodatnu edukaciju, koja opet nije ničim konkretno propisana.
Sajter kaže da su i prije postojale odredbe sa striktnim pravilima o tome da se nakon određenog broja dana nad dužnikom mora otvoriti stečaj pa se opet ništa nije događalo. Tako da, kaže, treba vidjeti kako će sve funkcionirati u praksi jer imamo desetke tisuća trgovačkih društava koja su dužna i blokirana godinama, a nisu u stečaju.
- Pozitivno je što je predstečajni postupak vraćen u taj sustav. Dosad je bio izvan, kao neželjeno dijete. Sud ima veće ingerencije nad postupkom, a vjerovnici mogu osporavati tražbine, što dosad nije bio slučaj. Pa ako netko nije prijavio svoj dug prema vama, tu niste mogli ništa - ističe.
Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kaže da prije svega treba dati šansu tvrtkama, a ponajprije radnicima (kroz izmjene Zakona o potraživanju radnika u stečajevima) da i prije samog stečaja, ako nisu dobili plaću, mogu iz Agencije za osiguravanje potraživanja radnika dobiti plaću do tri mjeseca.
Nelikvidnost
- To bi bar teoretski, kako je zakon zamišljen, trebalo riješiti problem neisplate plaća koji je svakodnevan u mnogim tvrtkama. S druge strane, izmjene Zakona o stečaju mogu biti rigorozne u smislu te poveznice s neisplatom plaća. Ako radnici ne prime plaću više od tri mjeseca, za te tvrtke bi Fina trebala automatizmom predložiti stečajni postupak. Činjenica je da na tržištu ne bi smjele biti tvrtke koje nisu u stanju normalno poslovati i isplatiti plaće radnicima. No, s tim se veže problem nelikvidnosti i međusobnog nepodmirivanja dugova. Žarište problema je u tome, kao i u nefunkcioniranju pravne države s tim u vezi. I ova dva zakona koja spominjem bave se samo posljedicama tog problema - kaže Novosel, podsjećajući da je bivši ministar Slavko Linić pokušavao razriješiti nelikvidnost preko Zakona o predstečajnoj nagodbi i ubrzati takve postupke, da tvrtke koje imaju šansu opstati to mogu brže i efikasnije učiniti. Primjer je, kaže, vinkovačka Spačva, a svi znamo da je to na kraju bilo ključno za njegovu smjenu.
- Bez političke volje to se ne može riješiti, ona je ključna. Jer ako sve prepustimo pravosuđu i odvjetničkim finesama, uz ovakav mentalitet i kulturu ponašanja oko podmirivanja obveza, nećemo u dogledno vrijeme riješiti taj problem. Ne vjerujem da volje za provedbu nema, no tu očito ima drugih problema - zaključuje Novosel.
Igor BOŠNJAK
Do 1. studenoga
stečaj mora biti otvoren za oko 7620 tvrtki koje su u blokadi više od 1000 dana
Do 1. siječnja 2016.
mora se otvoriti stečaj za oko 7700 tvrtki blokiranih od 360 do tisuću dana
Do 1. ožujka 2016.
Pokrenut će se stečaj za oko 3600 tvrtki blokiranih od 120 do 360 dana
KADA STEČAJ?
l Stečaj se pokreće zbog tri uzastopno neisplaćene plaće
l Pokreće ga se automatski ako predstečajni postupak bude obustavljen
l Stečaj pokreće sud, ako je blokada računa premašila 120 dana, stečaj pokreće Fina. Fina će u tom slučaju naplatiti predujam od 20.000 kuna i još tisuću za stečajni fond, od direktora, članova nadzornog odbora ili osnivača tvrtke, ako treba i iz njihove privatne imovine, jer je njihova dužnost pokrenuti stečaj ako su blokirani dulje od 120 dana.
Domagoj Sajter
stručnjak za stečajeve
Jedan zakon nikako ne može promijeniti sustav
Ono na što Sajter posebice upozorava jest činjenica da se svakih pet do deset godina pravi veliko čišćenje i brišu se iz sustava dugoročno blokirani subjekti. “I sada se to ponovno radi, ali se opet ni na koji način ne rješava pitanje kako nastaju ta društva, kako bivaju blokirana i kako to da mi u sustavu kroz pet godina generiramo pet ili deset tisuća takvih subjekata. A do toga dolazi jer im se ne plaća, mali tu najviše gube jer im veliki ne plaćaju, a postoji i onaj profil “poduzetnika” koji jednostavno otvara firme i ostavlja ih u dugovima pa otvori drugu, treću i tako redom. Jedan zakon ne može promijeniti sustav, nego mora postojati volja i želja, a i nekakav proračun, da se to dogodi - kaže Domagoj Sajter.
Bernard Jakelić
zamjenik glavnog direktora HUP-a
HUP je za ubrzavanje stečaja
Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, kaže kako podržavaju svaku intenciju, pa i ovu inkorporiranu u Zakon, da se stečajevi ubrzaju i daju šanse onima koji imaju mogućnost nastaviti s radom, da uđu u nekakav preustroj i nastave raditi. “Svjedoci smo da dugi niz godina imamo firme koje su po 10, 15 ili 20 godina u stečaju, što je posve u suprotnosti s osnovnom intencijom stečaja kao instituta. Jer stečaj prije svega teba poslužiti da namiri dio vjerovnika, a da oni koji mogu nastaviti s radom to i učine te stanu na svoje noge”, kaže Jakelić, pozdravljajući uključivanje predstečajnih nagodbi u Stečajni zakon.
ŽARIŠTE PROBLEMA SE NE RJEŠAVA
- Često ne mogu optužiti poslodavca da ne želi isplatiti plaće radnicima ako netko drugi njemu nije platio, tu je svaki slučaj za sebe. Ovo o čemu pričamo su samo posljedice, a zakonima bi trebalo riješiti žarište problema, što se u Hrvatskoj definitivno još ne uspijeva. I ovaj Fond za osiguravanje potraživanja radnika nije neograničen. Ne možete odjednom u rujnu isplatiti za, primjerice, sto tisuća radnika koji možda neće primiti plaću. Otkuda će se to isplatiti? Jer Fond ta sredstva mora povratiti od poslodavca koji nije isplatio plaću. Ako to ne može, onda ga mora tjerati u stečaj. A možda njemu netko drugi nije platio i ta lančana reakcija mora se riješiti u Hrvatskoj - kaže Novosel.
PRVA ETAPA
OBUHVATIT ĆE TVRTKE BLOKIRANE DUŽE OD TISUĆU DANA