Objavljeno 26. kolovoza, 2015.
Vezani članci
SELA NA GRANICI HRVATSKE I SRBIJE OČEKUJU VAL IZBJEGLICA
Izbjeglički val u zemljama regije ne smanjuje se, a pojačao se pritisak izbjeglica na srpsko-mađarsku granicu. U to vrijeme u Hrvatskoj je nastavljena rasprava o tome je li naša zemlja spremna prihvatiti veliki broj izbjeglica s Bliskog istoka koji bi se mogli zaputiti prema hrvatskoj granici nakon gradnje zida u Mađarskoj.
Predstavnici koalicije Uspješna Hrvatska, koju čine stranke Naprijed Hrvatska i Narodna stranka – reformisti na konferenciji za novinar u utorak upozorili su kako Vlada nema jasan plan kako prihvatiti migracijski izbjeglički val. Zato će ta koalicija zatražiti saborsku raspravu prema hitnom postupku u kojoj će se od Vlade tražiti da predstavi plan djelovanja, a ako dođe do izvanrednih situacija koje se mogu očekivati svakodnevno - i izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora.
- Tražimo da javnost bude upoznata s tim kako će se Vlada odnositi prema migrantima, izbjeglicama, prema ljudima koji nam dolaze u nevolji. Oni moraju preuzeti obvezu da se Hrvatska s tim na dostojanstven način nosi - rekao je Josip Kregar, saborski zastupnik i zamjenik predsjednika stranke Naprijed Hrvatska.
Potpredsjednik stranke Naprijed Hrvatska Ivica Pančić, kaže kako je Vlada pokazala da ne zna kako se nositi s ovim izazovom.
- Ministar unutarnjih poslova tvrdi da smo spremni, a premijer ga demantira tvrdeći da nemamo strategiju jer je nema ni Europa. To pokazuje da Vlada ne zna kako se nositi s ovim izazovom, pa i da ih nije briga za ono što bi moglo prerasti u kaotičnu situaciju - rekao je Pančić.
Upozorio je i da su mjere s kojima je izišao MUP, nazvane kao neslužbena strategija, ne samo nedovoljne, nego i pogrešne.
- Ako bi se primijenile, došlo bi do paralize istočnoslavonskih gradova, a onda i drugih u kontinentalnoj Hrvatskoj - smatra Pančić, pojasnivši kako te mjere mogu biti dostatne za tražitelje azila, ali većina je tranzitnih migranata i bilo bi pogrešno stavljati ih u središta naseljenih mjesta, kao što je predviđeno izdvajanjem nekretnina koje se mogu koristiti za tu namjenu. On smatra kako je potrebno otvoriti prihvatni centar u blizini hrvatsko-srbijanske granice te nekoliko centara u blizini graničnih prijelaza prema zemljama “Schengena”, uz uspostavu transportnih koridora prema Sloveniji i Mađarskoj.
- Tisuće naših ljudi je kroz generacije bilo u položaju migranata i zato smo empatični prema sudbinama ovih ljudi - rekla je Alenka Košiša Čičin-Šain, glavna tajnica reformista.(D.Pav.)
MAĐARSKA NAMJERAVA I PRAVNO “ZAPEČATITI” SVOJE GRANICE
U Srbiju iz Makedonije i dalje dnevno ulazi približno 2000 izbjeglica, a isto toliko ih je, prema podacima policije, u noći na utorak i ujutro ilegalno ušlo u Mađarsku. Mađarska zakonom upućenim u parlamentarnu proceduru namjerava i pravno “zapečatiti” svoje granice, nakon što je odlučila postaviti ogradu duž granice sa Srbijom kako bi spriječila dolazak izbjeglica. Državni tajnik u mađarskom Ministarstvu pravde Robert Repassy najavio je i kako će kazneni zakon biti pooštren u dijelu propisa protiv krijumčarenja ljudi, dok će procedura prema izbjeglicama biti brža i efikasnija. Bence Tuzson, glasnogovornik Fidesza, najavio je kako će se novi zakon fokusirati na to da nezakonite ulaske u Mađarsku i oštećenje granične ograde tretira kao kazneno djelo. Mađarska vlada zatražila je više novca iz fondova Europske unije kako bi se uspješnije suočila s najtežom izbjegličkom krizom od kraja Drugog svjetskog rata.
ZORAN MILANOVIĆ
premijer
Ne smijemo biti uskogrudni
Premijer Zoran Milanović, odgovarajući na pitanja novinara o izbjegličkoj krizi, u utorak je istaknuo kako rješenje krize ne vidi u podizanju ograda i žica, navodeći kako će izbjeglice i dalje dolaziti, pri čemu najveći dio tereta moraju snositi najveće države. “Licemjerno je govoriti o strategiji Hrvatske kada ni Europska unija nema strategiju. Ovo je akutna kriza u kojoj cijela Europska unija, posebice oni koji su najveći, trebaju voditi u tome, a Hrvatska će biti partner. Tu ne smijemo biti sitni i uskogrudni, moramo biti na raspolaganju, u skladu sa svojim mogućnostima koje nisu velike. Ne možemo kao prije dvadeset godina primiti više od pola milijuna ljudi, ali možemo pomoći“, rekao je Milanović. Dodao je kako se radi o ljudima koji odlaze iz svojih domova ne zato što bi željeli parazitirati u Njemačkoj, ili u Hrvatskoj, nego zato što im je neizdrživo. “Moramo se uvijek sjetiti kakvi su drugi bili prema nama i kako su nama otvarali granice kad je više od pola milijuna ljudi moralo napustiti svoje kuće u Hrvatskoj i BiH”, rekao je.