Objavljeno 24. kolovoza, 2015.
Reforma se provodi pod motom "jednaka plaća za jednak rad"
Ako je suditi prema novostima koje donosi Akcijski plan za uspostavu sustava plaća koji je Vlada prihvatila na svojoj sjednici 30. srpnja, zaposlene u javnom sektoru, odnosno u državnim i javnim službama, ali i javnim poduzećima očekuju brojne promjene.
Kako obrazlaže Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, Nacionalnim programom reformi za 2015. godinu kao jedna od mjera predviđeno je revidiranje sustava određivanja plaća i uređenje sustava plaća u javnoj upravi i javnim službama.
Niska učinkovitost
U Akcijskom planu naveden je niz normativnih i nenormativnih mjera i aktivnosti koje će se provoditi u ovoj i sljedećoj godini radi uspostave cjelovitog sustava politike plaća u Hrvatskoj. Najvažnija mjera je konačno donošenje jedinstvenog i dugo najavljivanog Zakona o plaćama u javnom sektoru, odnosno državnoj i javnoj službi. Taj bi zakon trebao biti gotov u rujnu, a zaživjeti sljedeće godine. Cilj novog zakona, ali i većine drugih mjera iz akcijskog plana je uspostaviti jaču povezanost između visine plaća i produktivnosti.
Naime, u javnosti prevladava mišljenje kako je učinkovitost u pružanju različitih javnih usluga i obavljanju javnih funkcija niska. Autori akcijskog plana pravdaju se kako je to dijelom posljedica pretjerane rigidnost u organizacijskim strukturama i neprilagođenom sustavu plaća u javnom sektoru koji ne stimulira, niti nagrađuje dobre radnike, odnosno ostvarene rezultate. I dubinska analiza rashoda za zaposlene koji se isplaćuju iz državnog proračuna iz ožujka ove godine ukazala je na nepravednosti i nelogičnosti u sustavu plaća. Tako je Nacionalnim reformskim planom predviđeno pokretanje procesa revidiranja sustava plaća i njegovo uređenje u javnoj upravi i javnim službama.
Ta se reforma provodi pod motom "jednaka plaća za jednak rad" i priprema se već dvije godine, no Vlada je taj opsežan posao ostavila za kraj mandata. Plan je novim zakonom ponovo vratiti platne razrede te platne stupnjeve unutar platnih razreda koji bi zaposlenima u javnom sektoru omogućavali napredovanje.
Vertikalno i horizontalno napredovanje
Novi zakon o plaćama trebao bi omogućiti vertikalno i horizontalno napredovanje u javnom sektoru. To bi značilo da će službenik, kojem je sada zajamčeno napredovanje automatizmom – svakih pet godina – u budućnosti u godinu dana moći preskočiti nekoliko stepenica u sustavu jer ostvaruje iznimne rezultate. Službenici će moći dobiti i stimulaciju na plaću.
Vlada planira i ujednačiti prava u kolektivnim ugovorima u svim djelatnostima javnih službi te u odnosu na prava zaposlenih u državnoj službi.
Zakon o plaćama u javnim službama zamijenio bi desetak zakona, propisa i kolektivnih ugovora kojim se sada uređuje to područje.
Sustav platnih razreda postojao je do 2001. i ukinula ga je tadašnja SDP-ova vlada te umjesto njih uvela koeficijente. Problem je što su radnici, koji u državnim i javnim službama rade iste poslove s istom stručnom spremom, različito plaćeni. Primjerice, koeficijenti za obračun plaće u državnim agencijama viši su nego kod djelatnika ministarstava.
Prema nedavnim najavama ministra Mrsića, nagrađivanje zaposlenih, odnosno stimulacije na plaću za one koji dobro rade najvjerojatnije će biti do maksimalno tri plaće na godišnjoj razini, no Vlada još mora o svemu razgovarati sa socijalnim partnerima.
Ministar Mrsić najavio je i uvođenje sustava kažnjavanja za one koji loše rade koji se, kako je rekao, mora voditi jasnim kriterijima i načinom ocjenjivanja.
Dijana PAVLOVIĆ
PRIVATNI SEKTOR IMA25 POSTO NIŽE PLAĆE
Kako je pokazala Analiza plaća u javnom i privatnom sektoru u Hrvatskoj, čiji su autori stručnjaci s Ekonomskog instituta u Zagrebu, očita je i razlika u visini plaća u javnom i privatnom sektoru. Primjerice, prosječna netoplaća po satu rada je u javnom sektoru za oko 25 posto veća nego u privatnom. U slučaju poduzeća u državnom vlasništvu, prosječna je plaća bila između 17 i 21 posto veća nego u privatnom sektoru. “U razdoblju krize, između 2008. i 2012., privatni je sektor prošao lošije u pogledu plaća, tako da se prednost javnog sektora i sektora poduzeća u državnom vlasništvu u prosječnim plaćama u odnosu na privatni sektor ponešto povećala u tom razdoblju. Nejednakost u raspodjeli plaća u privatnom sektoru veća je nego u dva sektora s dominantnim državnim vlasništvom. Između 2004. i 2012. smanjene su razlike između najbolje plaćenih poslova i srednje plaćenih poslova u javnom sektoru, za razliku od privatnog sektora, što ukazuje da postoji egalitarna tendencija u javnom sektoru te ostaje pitanje utjecaja takve tendencije na motivaciju za rad kod osoba s višim plaćama”, stoji u analizi Ekonomskog instituta.
Mirando Mrsić
ministar rada i mirovinskog sustava
Sustav kažnjavanja za one koji loše rade mora se voditi jasnim kriterijima i načinom ocjenjivanja
Nagrađivanje
onih koji dobro rade najvjerojatnije će biti do maksimalno tri plaće godišnje