Do 27. kolovoza otvorena je javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda.

Novi zakon trebao bi zamijeniti sadašnji, koji je u primjeni od 1997. godine. Ministarstvo financija u obrazloženju prijedloga pojašnjava kako je dosadašnja praksa ukazala na nužnost promjena u sustavu dodjele pomoći za štete od elementarnih nepogoda. Zbog velikog broja zahtjeva za dodjelu pomoći te čestih ponavljanja šteta na istom području, iznosi pomoći su male vrijednosti. Ministarstvo navodi kako sadašnji kriteriji za dodjelu pomoći omogućuju gotovo svima da se jave za dodjelu pomoći, bez obzira na veličinu posjeda koji je oštećen, odnosno uništen. Kako su osigurana sredstva u državnom proračunu nedostatna da bi se udovoljilo svim zahtjevima, dodjela pomoći svim oštećenicima rezultira niskim iznosima za krajnje korisnike. “Pomoć se daje oštećenicima u pravilu od pet do deset posto potvrđene štete te sustav dodjele sredstava u slučaju nastanka elementarne nepogode na ovaj način više nije održiv, jer ni približno ne ublažava nastale posljedice, a iziskuje velik angažman ljudi, dugotrajan je i stvara veće troškove od iznosa dobivene pomoći”, navodi Ministarstvo.

Na temelju sadašnjeg Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda sredstva se dodjeljuju na temelju odluke Vlade ili Sabora, na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda. Sredstva se isplaćuju općinama i gradovima koji ta sredstva prosljeđuju krajnjim korisnicima. U obrazloženju Nacrta prijedloga navodi se kako županije ne daju prijedloge za djelomičnu sanaciju nastale štete i rijetko sudjeluju u toj sanaciji financijski ili na koji drugi način (npr. sniženjem poreza ili oslobođenjem od plaćanja poreza u toj godini). Većina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne osigurava sredstva u svojim proračunima za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda, tako da se pomoć za ublažavanje posljedica od elementarnih nepogoda često svodi samo na dodjelu pomoći iz državnog proračuna poljoprivrednim proizvođačima koji nisu obuhvaćeni modelom državne potpore.

Prema novom zakonu, oštećenik će istovremeno moći zatražiti pomoć iz više izvora, odnosno iz državnog proračuna, kao do sada, ali i od Fonda solidarnosti Europske unije, ali pri tome naknada šteta ne smije prelaziti iznos nastale štete.

Namjera predlagača je da se novim zakonom omogući to da s dobivenim sredstvima pomoći oštećenik može preko osigurane imovine sanirati znatno veći postotak nastale štete nego što je to bilo moguće na dosadašnji način. Prema prijedlogu, pravo na pomoć ne bi imali poljoprivredni proizvođači “koji su obuhvaćeni modelom državne potpore u okviru Zakona o poljoprivredi, jer se od njih očekuje da ostvare djelomičnu potporu troškova osiguranja sukladno Zakonu o poljoprivredi.” Naime, pojašnjava se kako “postojeći uspostavljeni sustav omogućava dodjelu državne potpore za osiguranje šteta u poljoprivredi, te Program ruralnog razvoja koji kroz dvije mjere osigurava sredstva za nadoknadu izgubljenog proizvodnog potencijala u poljoprivredi i pokriće troškova premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka prouzročenih različitim čimbenicima, a uključivo i rizike koje određuje ovaj zakon.”

Novim zakonom propisano je da se pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda ne može dodijeliti za štete u poljoprivredi ako oštećenik nije upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Osim toga, naknada štete odnosi se samo na legalne građevine, odnosno za one koje imaju rješenje o ozakonjenju.

- Jasno je da se postojećim zakonom ne može osigurati dostatno sredstava za stvarno pokrivanje posljedica vremnskih nepogoda. S obzirom na to da postoje druge mogućnosti osiguravanja novca za pokriće šteta, prvenstveno iz Fonda solidarnosti Europske unije, a ta sredstva koriste i europski farmeri za pokriće šteta od elementarnih nepogoda, napokon se Vlada sjetila prilagoditi zakon uredbi Europske komisije. Nažalost, dvije godine poslije ulaska u EU. Novim zakonom želi se suziti prava korisnika koji se mogu javiti i ispuniti uvjete za pomoć iz državnog proračuna - upozorava Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije i predsjednik Županijskog povjerenstva za elementarne nepogode.

Kraljičak se posebno osvrnuo na članak 5, u kojem se navodi tko prema novom zakonu ne bi imao pravo na pomoć. Postavlja pitanje što to znači da se velike pravne osobe isključuju iz prava na korištenje pomoći. Jesu li to Žito i Belje, primjerice? I koji su to iznimni slučajevi kada velike pravne osobe imaju pravo na pomoć, pita on.

Nadalje kritičan je prema prijedlogu da se pomoć za pokriće šteta ne može dobiti za objekte koji nisu legalni, a dobro je poznato kako većina gospodarskih objekata naših poljoprivrednika nije legalna.

- Osobe koji nemaju legalne gospodarske objekte, u slučaju poplave ili požara neće moći ni popisati štetu na tim objektima, a kamoli zatražiti pomoć. Sada valja podsjetiti kako mi ukazujemo više od pet godina da je legalizacija objekata poljoprivrednih proizvođača važna ne zbog rješavanja trenutačnog problema, nego stvaranja okvira da ti proizvođači budu korisnici fondova EU-a - ističe Kraljičak. Upozorava na možda i najvažniji detalj Nacrta prijedloga zakona prema kojemu će se isključiti od mogućnosti dobivanja pomoći za štetu nastalu elementarnom nepogodom za imovinu koja se može osigurati uz državno sufinanciranje ili državnu potporu u obliku sufinanciranja osiguravajućih premija iz programa ruralnog razvoja.

- U Programu ruralnog razvoja, u mjeri 5, koja će biti raspisana ovih dana, proizvođač može dobiti sredstva za popravljanje stanja u tlu, nabaviti voćne sadnice, mehanizaciju, ali kakve to ima veze s tim što je ove godine izgubio zbog suše velika sredstva na kukuruzu ili nekoj drugoj kulturi i ostao je dužan organizatoru proizvodnje? A suša i poplava i dalje se neće moći osiguravati. Upravo su to elementarne nepogode koje su na području Hrvatske posljednjih desetak godina izazivale i najveće štete, a one nisu adekvatno prepoznate i tu nije ponuđeno pravo rješenje. Nadalje, pomoć će moći dobiti samo oni aktivni proizvođači koji su upisani u ARKOD. Ne moraju biti upisani svi proizvođači i što je onda s onima koji nisu upisani? - pita Kraljičak.

Zaključuje kako će se Županija s primjedbama i prijedlozima uključiti u javnu raspravu o Nacrtu prijedloga novog zakona.