Ekonomija
NA TRŽIŠTU RADA

Najlakše do radnih mjesta dolaze redovni studenti
Objavljeno 17. kolovoza, 2015.
Studenti postaju sve “ozbiljnija konkurencija” stalnim radnim mjestima

Danas je, čini se, najbolje u Hrvatskoj biti - student.

I to, naravno, redovni student. Iz nekoliko razloga. Za njih je obrazovanje besplatno, pokriveno im je zdravstveno osiguranje i uglavnom su na skrbi roditelja i društva u cjelini.

No, ono što je u posljednje vrijem postalo njihova “najjača karika”, gledano s ekonomskog gledišta - studentima je i najlakše doći do posla, a njega ne nedostaje. Studenti su tako postali tražena i cijenjena radna snaga.

Već smo ranije u našem listu pisali o tome kako postaju “ozbiljna konkurencija” stalnim radnim mjestima.

Naime, pokazalo se kako za studentski rad ne postoje ograničenja, ni kada je riječ o poslovima koje studenti mogu obavljati, a ni kada je riječ o razdoblju kada taj posao mogu obavljati. Dakle, mogu raditi i danju, noću, vikendom, blagdanima... Pa i u sezonskim poslovima, posebice u turizmu. A u moru brojnih oglasa koje poslodavci objavljuju preko studentskih servisa sve je češća ponuda za ona radna mjesta koja su do jučer bili nezamisliva. Primjerice, rad na blagajni. Jedan takav uočili smo u ponudi osječkog servisa koji djeluje pri Studentskom centru.

- To doduše nije ništa novo, veliki trgovački lanci sve češće se odlučuju za ovu varijantu - objašnjava Tihomir Milinović, iz osječkog Studentskog servisa.

Naime, taj je posao zbog tehnike očitanja cijena na robi putem optičkih čitača u svojoj osnovi postao vrlo jednostavnim.

- Uz to, zbog sustava fiskalizacije svaka se djelatnica, pa tako dakle i studentice, pojedinačno prijavljuju u sustav i zna se što je sve prošlo kroz njihovu blagajnu - kaže Milinović, pa i priznaje kako se u ovim i sličnim tehničkim novinama mladi ipak, ako ne bolje, ali svakako brže snalaze nego stariji djelatnici.

U konkretnom slučaju tražile su se blagajnice za rad tri dana u tjednu, od četvrtka do subote, sedmosatno radno vrijeme, uz zaradu od 17 kuna po satu. I to na duže vrijeme.

- Studentice se radije odlučuju za ova radna mjesta, nego primjerice za slaganje polica, što je i bolje plaćeno, ali i nešto fizički zahtjevnije - kaže nam naš sugovornik.

U akademskoj godini 2013./2014. putem studentskih servisa u cijeloj Hrvatskoj radilo je 75.435 studenata, što je gotovo 65 posto ukupnog broja redovitih studenata. Zaradili su (bruto) gotovo milijardu kuna. U tom dijelu ni studenti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nisu iznimka, jer gotovo svaki drugi redovni student do dodatnog džeparca dođe radeći preko Studentskog centra. Uobičajilo se da se ovdje godišnje realizira oko 35 tisuća ugovora.

Dario KUŠTRO
NEKI NAMJERNO GUBE I GODINU?

Nisu više tako rijetki ni primjeri da studenti znaju, u namjeri da zadrže studentski posao i namjerno izgubiti godinu. Naime, zarada preko Studentskog višestruko im isplati iznos koji moraju platiti zbog gubitka godine. Važno je samo ne izgubiti status redovnog studenta.

75.435

studenata putem studentskih servisa u RH radilo je u akademskoj 2013./2014.

1

milijardu kuna bruto zaradili su studenti u akademskoj 2013./2014.

35.000

ugovora godišnje realizira se samo preko Studentskog centra Osijek

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana