Koliko će službeni Bruxelles biti još strpljiv kada je u pitanju provođenje reformi u Bosni i Hercegovini? To je sve češće pitanje koje postavljaju mediji u susjednoj zemlji.

Zemlja koja se nalazi u teškoj ekonomskoj krizi, zemlja koja ima više uhljeba nego zaposlenih u proizvodnom sektoru, zemlja u kojoj su nacionalne podjele sve očiglednije... to su samo neki od problema koje moraju riješiti čelnici FBiH. Narod je na rubu siromaštva, nezadovoljstvo se širi, reforme tapkaju u mjestu. A što za to vrijeme rade vodeći političari u BiH? Mijenjaju fotelje, prepucavaju se i gledaju samo kako će se što duže zadržati na vodećim položajima.

Kriza vlasti u Bosni i Hercegovini i dalje traje, no svaka strana gleda na nju iz drugog, vlastitog kuta. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović smatra da će Vijeće ministara BiH nastaviti normalno funkcionirati, unatoč izlasku Demokratske fronte iz vladajuće koalicije na entitetskoj razini. Prema njegovim tvrdnjama Vlada Federacije BiH uskoro će biti popunjena novim ministrima iz stranaka koje su pristale biti dijelom nove parlamentarne većine i tako ispuniti prazninu nastalu izlaskom ministara Demokratske fronte (DF).

- Nakon političkog vakuuma koji karakterizira prvu polovicu kolovoza krenut ćemo u postupak zamjene ministara iz DF-a koji su dali ostavke - kazao je Izetbegović.

Inače, kriza vlasti je nastala u lipnju kada je Vlada Federacije BiH ostala bez tri ministra iz reda DF-a nakon odluke vrha te stranke da napusti koaliciju s Izetbegovićevom Strankom demokratske akcije (SDA) i HDZ-om BiH. U DF-u su se na to odlučili, nezadovoljni odlukom entitetske vlade o načinu postavljanja upravljačkih struktura u profitabilnim javnim tvrtkama, a nakon toga entitetska vlada nastavila je funkcionirati kao manjinska.

Izetbegović je ustvrdio kako ti događaji neće utjecati na rad Vijeća ministara i provođenje reformi, pojasnivši kako sada postoji nova parlamentarna većina u koju su ušle Stranka za BiH (SBiH), Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS) Sefera Halilovića i stranka A-SDA ranije nastala odvajanjem dijela članstva SDA s područja Bihaća.

- Kada su u pitanju reforme očekujemo stvaranje šire fronte parlamentarnih stranaka - kazao je Izetbegović dodajući kako su u SDA odlučni provoditi reforme bez obzira na otpore.

Izetbegović je istodobno zanijekao mogućnost rekonstrukcije Vijeća ministara, koju zagovara predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

- SDA je svoje razgovore o koaliciji na državnoj razini za ovaj mandat odavno završio - kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako za promjene u Vijeću ministara BiH nema razloga sve dok traje dobra suradnja s blokom predvođenim Srpskom demokratskom strankom (SDS) i dok se provode reforme.

S ovakvim stavom ne slaže se Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji ističe kako bi Vijeće ministara BiH moralo biti rekonstruirano kao dio ukupnih nastojanja da se dođe do novih stabilnih vladajućih većina kako na razini države tako i Federacije BiH.

Čović, koji je ujedno predsjednik HDZ-a BiH, ustvrdio je kako bi promjene u sastavu izvršne vlasti na državnoj razini bile "logičan slijed događaja" nakon što bude imenovana nova vlada Federacije BiH.

- Siguran sam da ćemo vrlo brzo nakon 20. kolovoza, kada imamo prvu sjednicu Predsjedništva BiH (nakon ljetnje stanke) sjesti i razgovarati između ostalog i o funkcioniranju izvršne i zakonodavne vlasti na svim razinama, pa u tom kontekstu i oko Vijeća ministara - kazao je Čović.

Istodobno je naglasio kako su u HDZ-u BiH već sada nezadovoljni navodnim kršenjem poslovnika o radu Vijeća ministara, za što odgovornim smatra njegova predsjedatelja Denisa Zvizdića, a istodobno je konstatirao kako dogovor o novoj većini u Federaciji BiH što ga je SDA postigla s tri male političke stranke ne jamči stabilnu vlast, nego osigurava tek tijesnu većinu nedostatnu za donošenje važnih reformskih odluka i zakona.

- Za velike i teške odluke koje nas čekaju treba nam partner kakav je Savez za bolju budućnost - upozorio je Čović, ponovno predloživši da i stranka predvođena medijskim tajkunom Fahrudinom Radončićem postane dio izvršne vlasti kako u Federaciji BiH, tako i na razini države.

Čović bi SBB-om popunio prazninu nastalu odlukom Demokratske fronte da raskine koaliciju sa SDA-om i HDZ-om BiH, no tome se odlučno protive u najvećoj bošnjačkoj stranci.

I dok se bh političare prepucavaju, vrijeme neumoljivo prolazi, a prijeko potrebne reforme tapkaju u mjestu. Službeni Bruxelles jasno je dao do znanja da BiH ne može početi pretpristupne pregovore prije nego što se provedu reforme. Sudeći prema sadašnjoj situaciji u Federaciji BiH, to se još dugo neće dogoditi. Za ovu nastalu situaciju jednim djelom kriv je i sam narod koji mazohistički na svakim izborima unatrag dva desetljeća uporno bira jedne te iste ljude kojima je u interesu samo ostanak na vlasti pod svaku cijenu. I tako se Bosna i Hercegovina već dvadesetak godina vrti u krug ili bolje reći od početnog kruga nastao je vir koji se sve brže vrti i povlači na dno sve za sobom. Dotatnu krizu još je povećao i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, sa svojim referendumom o nepoštovanju bilo kakvih odluka sudova Federacije BiH. Iz ovakvog kaosa BiH će se teško izvući u skorije vrijeme.