Baranjsku ravan “zvjezdan” danima nemilice prži. Ljudi i životinje “dišu na škrge”, kukuruz se suši, paprika dugo nije bila lošija. S druge, pak, strane, pšenica je rodila fenomenalno, jedino što smo, čudnim slijedom događaja, saznali da se mali milijun godina koristimo brašnom proizvedenim od - stočne pšenice.

Tako ispada zbog otkupnog kodeksa, prema kojem pšenice koje sadržavaju manje proteina pripadaju u red stočne, premda su iste takve još prošle godine bile ekstraklase. No ostavimo to za neku drugu rubriku i prigodu, i vratimo se ljetu. Osim pšenici sunce odgovara i blagodatima iz baranjskog vinogorja - grožđu.

- S obzirom na vremenske prilike od početka ove godine, očekujemo grožđe odlične kvalitete. Više od mjesec dana izuzetno visokih temperatura nije ostavilo znatnijeg traga na grožđu - kažu beljski vinogradari, naglašavajući kako će velika količina sunčanih dana utjecati na početak berbe, pa pretpostavljaju da će ona biti ranije s obzirom na višegodisnji prosjek - najvjerojatnije početkom rujna.

Bit će, dakle, ovogodišnji prinčevi Podunavlja vrhunske kvalitete, prepuni šećera, o čemu ćemo najvjerojatnije govoriti iduće godine. Krenimo, najbolje, u kratku virtualnu šetnju baranjskim ljetom, točnije, onim što se dogodilo ili će se tijekom najtoplijeg godišnjeg doba događati u kraju između Dunava, Drave i Mađarske.

Ljetni su sadržaji, na neki način, počeli s Danima otvorenih vrata u Kopačkom ritu. Na tisuće ljudi stiglo je tog srpanjskog dana u baranjski biser prirode kako bi nazočili, između ostaloga, i predstavljanju nove šetnice, prezentacijskog centra i ostalih inovacija JUPP-ovaca. Oduševljen cijelim ugođajem bio je i premijer RH, Zoran Milanović.

- Ovdje je prekrasno, djeluje lijepo i kultuvirano. Kopački rit posjećuje 30-ak tisuća ljudi godišnje, ali mogućnosti su neizrecivo veće. Zašto, primjerice, djeca školske dobi pri obilasku Vukovara ne bi dolazila i ovamo - zapitao se premijer.

Na njegove se riječi nadovezao ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović, istaknuvši kako je izgradnja šetnice i svih ostalih sadržaja kod prijamnog centra najveće ulaganje u Kopački rit u posljednjih deset godina, što nije slučajno.

- U ovo što je posljednjih godina na području Kopačkog rita napravljeno uložen je državni novac, nešto od Ministarstva turizma, nešto od Ministastva zaštite okoliša i prirode, odnosno Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a pripremamo se za izradu projekta uređenja dvorca u Tikvešu, što ćemo nominirati prema EU fondovima - rekao je, da se zna, Zmajlović.

Ostavimo prekrasnu, 2550 metara dugu Šetnicu bijelog lopoča, izgrađenu po uzoru na Sulejmanov most, i skoknimo do baranjskog etnosela - Karanca. Tamo je održana treća zaredom Akademija blata, u organizaciji Baranjske kuće. Na prostoru smještajnih kapaciteta “Kod Baje” razne je predmete od blata izrađivalo 20-ak “akademaca”, među kojima i članovi osječke udruge Inkluzija, nekoliko polaznika Građevinskog fakulteta, jedna dizajnerica, lončar iz Mađarske, gosti iz Zadra...

- Ove smo godine rekonstruirali staru kuću, počeli izradu pomoćnih objekata, poput kokošinjca opletenog šibljem i blatom, izradili nekoliko čergarskih peći te nastavili izradu ćerpiča - objašnjava idejni pokretač Akademije, Vladimir Škrobo - Bajo, vlasnik Baranjske kuće, naglašavajući kako su polaznici Akademije bili oduševljeni viđenim i onime što su naučili.

Cijelu je priču oko Akademije prepoznala i Hrvatska turistička zajednica, koja je sufinancirala projekt (pomogle su i Općina Kneževi Vinogradi te Osječko-baranjska županija). Novac će, između ostalog, upotrijebiti za proširenje infocentra, odnosno gradnju sale-restorana (na autohtoni način), isključivo za potrebe Akademije.

U Belom Manastiru je, pak, održana još jedna velika ljetna Grahijada, koju organizatori iz MNK Beli Manastir nazivaju Prvenstvo svijeta i okolnih sela u kuhanju graha. Ovogodišnjem Prvenstvu dodali su nastavak - pripremanje šarana na rašljama. Na desetke šarana, pedantno složenih na rašlje, cvrčalo se na vatrici, kao i 70-ak kotlića te 30-ak ćupova s grahom. Vjerojatno u “dogovoru organizatora sa Svevišnjim”, nad Belim Manastirom su se, u trentcima kada je lokalni dimnjačar Mirko Đurin simboličnim paljenjem vatre pod kotlić otvorio Grahijadu, navukli tamni oblaci i bar za pet-šest stupnjeva snizili temperaturu, tako da je vrijeme za kuhanje, vjerovali ili ne, bilo ugodno. A samo nekoliko trenutaka prije grijalo je više od 35 Celzijevih stupnjeva.

Već u vrijeme održavanja Grahijade dio Baranjaca krenuo je put mora. Neki obavljati sezonske poslove, a neki (manji broj) uživati u najljepšem moru na svijetu (je li i najskuplje, najbolje znaju oni koji ljubomorno čuvaju račune iz tamošnjih kafića). A oni koji misle da je more za malograđane (čitaj: koji nemaju dovoljno novca) svakodnevno “putuju” na bazene. U Beli Manastir ili starijem bratu - u Kneževe Vinograde. I dok je na bazenima u jedinom baranjskom gradu, manje-više, sve po starom, skeptici su mislili da se “suljoški” neće ni otvoriti. Osječka Gradnja je, naime, izišla iz višegodišnje koncesije, a skrb o bazenima preuzela je novoosnovana tvrtka Kneževi parkovi. Uspjeli su učiniti čudo i, kao da ništa nije bilo, krenuti u avanturu zvanu “upravljanje vrećom bez dna”. Ne da su, bar za sada, u tome uspjeli nego su i osmislili neke nove sadržaje. Suorganizirali su Kneževi parkovi i ovogodišnji GatorFest. Posjetio ga je, s obzirom na velike vrućine i nekoliko ostalih sadržaja u okolici, prilično velik broj ljudi, koji je kući otišao prepun dojmova.

Budući da je GatorFest ujedno i festival dobrog vina, priča se uglavnom vrtjela oko vinara, koji su posjetiteljima predstavili tajne svojih podruma. Zmajevačkim surducima odzvanjala je etnoglazba i širio se zamamljiv miris domaćih delicija. Gimnazija Gaudeamus predstavila je dio svog projekta Okusi Panonije, posluživši gostima pravi panonski ručak u nekoliko nizova. Viđena je čak i Crvena Marta, po kojoj je Zmajevac dobio naziv (Vorosmart).

Umalo zaboravih na baranjska prirodna kupališta. Pješčanu plažu na Zelenom otoku, primjerice, ili sigu (pješčani otok) na Dunavu, nizvodno od Batine, koju zamalo uzurpiraše Liberlanđani. Uzgred budi rečeno, temperatura Dunava ovih je dana dostigla gotovo rekordnu vrijednost. Krajem tjedna kod Batine izmjerena su 26,2 Celzijeva stupnja, što je toplije nego neki dijelovi Jadranskog mora.

Nikako ne smijemo zaboraviti na Puškaš - Topoljski dunavac, gdje je nedavno održana tradicionalna Somijada. No somovi su (opet) nadmudrili ribiče. Sakrili su se u puškaškom mulju, pa na suho nije izvučen - ni jedan. Lijepo je i na darđanskoj Đoli, ali i na mnogim drugim baranjskim izletištima, bila ona uz vodu ili negdje na jedinoj baranjskoj uzvisini...

Sve u svemu, ljeto, polako ali sigurno, prolazi. Bliži se ništa manje lijepa jesen, tijekom koje je Baranja također prepuna raznih sadržaja. O tome, pak, nekom drugom zgodom.