1100 osoba umrlo je nakon pada, čak 102 su otrovane, no najčešće ubija bolest srca
Objavljeno 11. kolovoza, 2015.
Od ukupnog broja umrlih 50.839 u 2014. godini 49,1 % odnosilo se na muške, a 50,9 % na ženske osobe
Prvi uzrok smrti u Hrvatskoj i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je lani umrlo 24.112 osoba (568,9 osoba na 100.000 stanovnika). Od novotvorina (rak, tumor), druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrlo je 14.206 osoba (335,2/100.000 stanovnika), pokazuje novo Izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj iz ove su dvije skupine bolesti, a preostale smrti odnose se na ozljede i otrovanja (2750 – 64,9/100.000), bolesti dišnog sustava (2227 - 52,5/100.000), bolesti probavnog sustava (2149 – 50,7/100.000). U 2014. godini bolesti dišnog sustava postale su četvrti, a probavne bolesti peti uzrok smrti (zamijenile su mjesta u odnosu na 2013). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2014. godini zabilježen je blagi porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 453 osobe više nego prethodne godine. Od ukupnog broja umrlih 50.839 u 2014. godini 24.965 ili 49,1 % odnosilo se na muške, a 25.874 ili 50,9 % na ženske osobe. Opća stopa mortaliteta izračunata je na procjenu stanovništva sredinom 2014. godine (4.238.389) i iznosi 12/1000.
- Udjel nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti iznosi 0,8 %, što je rezultat izrazito dobre suradnje s djelatnicima županijskih zavoda za javno zdravstvo koji rade na unaprjeđenju kvalitete podatka mortalitetne statistike i sudjeluju u edukacijama mrtvozornika na području svoje županije - ističe se u izvješću.
Na prvom mjestu uzroka smrti prema skupinama bolesti kod muškaraca su cirkulacijske bolesti, slijede novotvorine, ozljede i otrovanja, bolesti dišnog sustava te bolesti probavnog sustava. Bolesti dišnog sustava postale su četvrti, a probavnog sustava peti bolesti uzrok smrti. Poredak vodećih uzroka smrti prema skupinama bolesti kod žena jednak je prošlogodišnjem. Prve su bolesti cirkulacijskog sustava, zatim slijede novotvorine, ozljede i otrovanja, bolesti dišnog sustava te bolesti probavnog sustava.
- Više od 60 % smrti odnosi se na deset dijagnostičkih entiteta. Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (10.831) i cerebrovaskularnih bolesti (7300), slijede rak bronha i pluća (2827), zloćudna novotvorina debelog crijeva (2094). Među prvih deset uzroka smrti u 2014. nije zabilježen ni jedan novi uzrok s obzirom na 2013., jedino je došlo do promjene poretka. Prva četiri uzroka jednaka su prošlogodišnjem. Na petom mjestu u 2014. nalaze se kronične bolesti donjeg dišnog sustava, na šestom hipertenzija, šećerna bolest na sedmom, a srčana insuficijencija na osmom mjestu. U usporedbi s prethodnom godinom mjesta su zamijenile kronične bolesti donjeg dišnog sustava s hipertenzijom i šećerna bolest s insuficijencijom srca. Rak dojke je deveti, a kronične bolesti jetre su deseti uzrok smrti kao i prethodne godine - ističu u HZJZ-u.
U 2014. godini umrla je jedna žena od komplikacija u trudnoći, porođaju ili babinjama u dobi od 35 do 39 godina, i to od posljedica neizravnih porodničkih uzroka.
Eduard SOUDIL
81 posto umrlih bilo je starije od 65 godina
U Hrvatskoj je u 2014. godini umrla 41.201 osoba u dobi od 65 i više godina, što iznosi 81 % ukupno umrlih građana Hrvatske. Raspodjela prema spolu u 2014. godini pokazuje da su žene zastupljenije u ukupnom broju umrlih, a naročito u dobnoj skupini iznad 65 godina, dok muškarci više umiru u dobi od 0 do 64 godine. U odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je smanjenje broja umrlih u dobnim skupinama od 0 do 64, a povećanje iznad 65 godina.
2750 nasilnih smrti
U 2014. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 2750 nasilnih smrti (64,9/100.000), od toga je 1978 nastalo nesretnim slučajem, 722 samoubojstvom, ubojstvom 38, dok je dvanaest nasilnih smrti nepoznatog ili nerazjašnjenog uzroka. U 2014. nisu zabilježene smrti od posljedica ratnih djelovanja nakon obustave neprijateljstava. Među nesretnim slučajevima najučestalije su smrti zbog padova (1114) i prometnih nesreća (370), zatim slijede otrovanja (102), utapanja (79), gušenja (44) te 269 ostalih nesreća. Lani je zabilježeno više smrti kao posljedica otrovanja nego utapanja u odnosu na prethodnu godinu, a zamjetno je i smanjenje broja umrlih od prometnih nesreća i povećanje broja samoubojstva. Nasilne smrti kao uzrok smrti u žena rjeđe su nego u muškaraca. Nasilne smrti u dobi od 0 do 64 godine imaju udjel od 12 % i treći su uzrok smrti, dok u dobi iznad 65 godina s udjelom od 4 % zauzimaju četvrto mjesto među vodećim uzrocima smrti.
manje umrlih zbog uzimanja alkohola i raznih opijata
U Hrvatskoj se pri određivanju i šifriranju osnovnog uzroka smrti izmjene i dopune MKB-10 revizije primjenjuju od 2004. godine. Najveće promjene u mortalitetnim podacima zabilježene su u 2006. godini smanjenjem broja umrlih od duševnih poremećaja izazvanih uzimanjem alkohola ili opijata uz akutnu intoksikaciju i povećanjem broja nasilnih smrti od otrovanja alkoholom ili opojnim drogama. U 2010. povećao se broj umrlih od adenoma prostate koji je premješten iz skupine bolesti mokraćnih i spolnih organa (N40) u skupinu novotvorina i šifrira se kao dobroćudna novotvorina muških spolnih organa. Također se bilježi kontinuirano smanjenje broja umrlih od bolesti dišnog sustava, ponajprije pneumonije koja se prema pravilima odabira osnovnog uzroka smrti smatra komplikacijom kronične bolesti ili ozljede ako su te dijagnoze navedene na potvrdi o smrti.
Bolesti
dišnog sustava postale su četvrti, a probavnog sustava peti uzrok smrti
60 %
svih smrti prouzročilo je deset liječničkih dijagnoza
2827
osoba lani je umrlo od raka bronha i pluća