Zbog nejasne zakonske regulative i nefunkcionalnosti pravnog sustava poslodavci u minimalnu plaću “trpaju”, kako tvrde iz sindikata, sve i svašta - rad blagdanom, smjenski i noćni rad, pa čak i dodatak na radni staž, odnosno minuli rad.

Prema riječima Šime Oreškovića, predsjednika PPDIV-a, taj sindikat gotovo svakodnevno dobiva upite svojih članova i pritužbe vezane uz sastavne dijelove plaće koji ulaze u minimalnu plaću, odnosno upozorenja na nejednaku praksu kod poslodavaca u tom smislu.

- Naime, neki poslodavci u minimalnu plaću uračunavaju dodatke za otežane uvjete rada, noćni rad, rad u smjenama, dodatke za učinak, minuli rad, troškove za topli obrok i sl., a neki ne, te se stoga radnici odnosno naši članovi smatraju diskriminiranima i zakinutima u tom smislu. Valja navesti da je prema članku 2. Zakona o minimalnoj plaći minimalna plaća najniži mjesečni iznos brutoplaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Međutim, iz te zakonske definicije nije razvidno koji se sastavni dijelovi plaće uračunavaju u mjesečnu plaću koja se uspoređuje s visinom minimalne plaće, odnosno nije razvidno koji su sastavni dijelovi plaće uključeni u mjesečni iznos minimalne plaće. S obzirom na sve navedeno, mi tražimo da se odredi struktura minimalnog iznosa plaće, odnosno da se zakonom isključe iz sadržaja minimalne plaće svi dodaci na plaću - rekao je Šimo Orešković te je dodao kako su se vezano uz tu problematiku obratili ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću, a sastanak o toj i ostalim temama s njim očekuju odmah nakon godišnjih odmora.

Orešković je naglasio kako nakon definiranja sadržaja minimalne plaće očekuju da se počnu pregovori o povećanju minimalnog iznosa plaće, koji trenutno u Hrvatskoj iznosi 3029 kuna bruto.

- Smatramo da minimalna plaća u Hrvatskoj ne smije iznositi manje od 50 posto od prosječne brutoplaće. To znači da brutoiznos minimalne plaće ne bi smio biti niži od 4000 kuna - rekao je Orešković te dodao kako bi poslodavci napokon trebali shvatiti da radnike trebaju dobro platiti jer im u suprotnom uskoro neće imati tko raditi.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel podsjetio je da je minimalna plaća uvedena u Hrvatskoj tek 2008. godine.

- Budući da nije u primjeni dovoljno dugo, nije moguće napraviti objektivnu analizu ekonomskih posljedica, a osim toga, razdoblje primjene minimalca poklapa se s razdobljem recesije u Hrvatskoj, što dodatno otežava razlučivanje njegovih eventualnih posljedica na razinu zaposlenosti, od posljedica ekonomske krize - izjavio je Novosel.

SSSH i njegovi udruženi sindikati tražit će, kako navodi Novosel, preispitivanje načina utvrđivanja minimalne plaće u odnosu na njezin mogući utjecaj na radno intenzivne sektore djelatnosti te utjecaj na socijalnu isključenost.

- Smatramo da je zanemarena izvorna i primarna svrha uvođenja instituta minimalne plaće, a to je borba protiv siromaštva, sprečavanje izrabljivanja radnika, kao i sprečavanje povećavanja razlika u dohotku (tj. jaza između najniže i najviše plaće u samoj distribuciji plaća). Stoga ponovno ističemo kako je minimalna plaća prije svega alat socijalne politike koja za cilj treba imati smanjivanje siromaštva, odnosno osiguranja dostojanstvenog rada radnicima. Uzimajući u obzir trenutnu razinu minimalne plaće od 3029,55 kuna, potrebno je najprije ispitati ispunjava li ta razina sami primarni cilj uvođenja instituta minimalne plaće, a to je smanjenje siromaštva radnika osiguravanjem dostojanstvene razine plaća. Nažalost, smatramo kako provedba relevantnih istraživanja o minimalnoj plaći u Hrvatskoj i njezinim utjecajima trenutno nije moguća, prije svega zbog nedostatka kvalitetnih podataka koji bi mogli dati objektivnu ocjenu postojećeg stanja i spoznaja kako to područje bolje i kvalitetnije definirati - kaže Novosel.