Ovom dinamikom trebat će nam dvadeset godina da proizvodimo kao 2008.
Objavljeno 31. srpnja, 2015.
Godine 2008. rast industrijske proizvodnje bio je posljedica rasta domaće potrošnje i potražnje
Vezani članci
ZA 83 PROJEKTA GOTOVO 18 MILIJUNA KUNA
U posljednjih godinu dana samo je u tri mjeseca zabilježen pad industrijske proizvodnje. Takva, uglavnom pozitivna, kretanja velikim su dijelom rezultat povećanja inozemne potražnje, odnosno vrijednosti robnog izvoza.
Tako je u lipnju ove godine industrijska proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za 1,6 % u odnosu na isti mjesec lani. Ipak, slijedom višegodišnjih negativnih kretanja izazvanih gospodarskom krizom, ovogodišnja razina industrijske proizvodnje u lipnju manja je za oko petinu u odnosu na onu iz lipnja 2008. godine. Prema desezoniranim podacima, u lipnju je industrijska proizvodnja bila manja za 5,7 % u odnosu na svibanj.
Vrijedi podsjetiti da je Hrvatska u svibnju bila u skupini zemalja Europske unije s najvećim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, uz Litvu i Portugal.
Rudarstvo, nafta i prerađivačka djelatnost
Lipanjski godišnji rast proizvodnje rezultat je povećanja proizvodnje u rudarstvu i vađenju (trend koji traje od početka ove godine) od 5,9 % te prerađivačke industrije (trend koji traje od veljače ove godine) od 3,1 %, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji zabilježen pad proizvodnje od čak 19 %. Unutar prerađivačke industrije najveći rast je zabilježen u proizvodnji kože (50 %), proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (20,1 %) i preradi drva (19,2 %).
Slijedom kontinuiranoga godišnjeg rasta proizvodnje, koji traje od veljače ove godine, u prvih šest mjeseci ove godine, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska je proizvodnja bila 1,4 % veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i oko 16 % manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.
- Na razini cijele ove godine očekujemo blagi rast ukupne industrijske proizvodnje do 1 posto, što je i dalje nedovoljno da bi se moglo govoriti o oporavku. Naime, takvom dinamikom rasta potrebno je gotovo 20 godina da industrijska proizvodnja sa sadašnje razine dosegne razinu proizvodnje iz pretkrizne, 2008. godine - kaže direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
Izvoz može pomoći
Kako nam je rekao ekonomist Damir Novotny, nećemo i ne možemo se vratiti na razinu iz 2008. godine jer je tada rast industrijske proizvodnje bio posljedica rasta domaće potrošnje i potražnje. I to prije svega potražnje države - javne potrošnje i investicija i naravno kućanstava koja su tada dosta kupovala i investirala.
- Tako da, ako gledamo stanje u kućanstvima i državi, kao generatorima potražnje na domaćim tržištima, 2008. godina se sigurno neće tako skoro vratiti, ako se to ikada dogodi. Rast domaće proizvodnje može se potaknuti jedino kroz rast potražnje s inozemnih tržišta, znači izvoz, koji jača. I ovaj rast proizvodnje zapravo jest posljedica integracije Hrvatske u europsko tržište. Kako onda osobito raste potražnja s međunarodnih tržišta, tako je integracijom Hrvatske, primjerice, značajno povećan izvoz u Sloveniju, i to 20-ak posto u odnosu na prethodne godine. Tomu je naravno pozitivan utjecaj imalo i povezivanje Mercatora i Konzuma, i zapravo otvaranje novih prostora za izvoz hrvatskih proizvoda na slovensko tržište. Ali i neki drugi učinci, recimo poljoprivredni proizvodi jer su dvije ekonomije dosta kompatibilne i kada nema više tih carinskih barijera, onda se lako izvozi - kaže Novotny.
Eduard SOUDIL/Igor BOŠNJAK
Zvonimir Savić
direktor Sektora za ekonomske analize HGK
Ove godine očekujemo blagi rast industrijske proizvodnje do 1 posto, što je i dalje nedovoljno
Damir Novotny
ekonomist
Nedovoljno za oporavak
- Ovo što se sada događa nije, međutim, dovoljno da bi se hrvatska ekonomija u cijelosti oporavila jer bi industrijska proizvodnja morala neusporedivo brže rasti da bi se to vidjelo na ukupnosti ekonomije - na domaćem proizvodu i zapošljavanju. Tako da je ovo čemu svjedočimo posljednjih mjeseci dobro, ali i jako skromno, a da bi se povećala ta domaća proizvodnja i u industrijskom sektoru osjetio rast, moraju se dogoditi investicije. Jer bez investicija neće biti rasta - zaključuje ekonomski stručnjak Damir Novotny.
SEDAM KLJUČNIH DJELATNOSTI
Hrvatski sabor donio je 17. listopada 2014. Industrijsku strategiju Republike Hrvatske 2014. - 2020. Prema kriterijima profitabilnosti, izvozne orijentacije i veličine djelatnosti identificirane su ključne industrijske djelatnosti koje imaju najveću sposobnost rasta, razvoja i zapošljavanja. To su:
l proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka
l proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda
l proizvodnja gotovih metalnih proizvoda računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT)
l proizvodnja električne opreme
l proizvodnja strojeva i uređaja
l proizvodnja prehrambenih proizvoda
l proizvodnja namještaja
Prepoznata je i važna uloga proizvodnje prehrambenih proizvoda te namještaja u hrvatskom gospodarstvu, premda prema kriterijima vrednovanja te industrije ne ulaze u cijelosti sa svim djelatnostima u skupinu pokretača. Međutim, ostavljena je mogućnost da se, nakon što se godišnjom revizijom utvrdi da su ostvarile rezultate za prelazak u skupinu pokretača i tim industrijama dodijeli status pokretača te i na njih primijene sve vertikalne mjere definirane industrijskom strategijom.
Strateški ciljevi Strategije razvoja hrvatske industrije
1. rast obujma industrijske proizvodnje prema prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85 %
2. rast broja novozaposlenih za gotovo 86 tisuća do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30 % visokoobrazovanih
3. rast produktivnosti radne snage za gotovo 70 posto u razdoblju 2014.-2020.
4. povećanje izvoza u tom razdoblju za 30 % te promjena struktura izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti
REZULTATI
IZ 2008. SE SIGURNO NEĆE TAKO SKORO VRATITI, AKO SE TO IKADA DOGODI